Razlika između verzija stranice "Renij"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 112:
[[Beta-zraci|Beta-raspad]] <sup>187</sup>Re se koristi za renij-osmijsko datiranje [[ruda]]. Dostupna [[energija]] za ovaj beta raspad (2,6 keV) je jedna od najnižih poznati među svim radionuklidima. [[Nuklearni izomer]] renij-186m je značajan kao jedan od najduže živućih metastabilnih izotopa sa vremenom poluraspada od oko 200 hiljada godina. Postoji 25 drugih poznatih radioaktivnih izotopa renija.<ref name="Audi"/>
== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Molybdenit 1.jpg|thumb|lijevo|160px|Molibdenit]]
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u Zemljinoj kori sa prosječnom koncentracijom 1 ppb (1 na milijardu dijelova);<ref name="greenwood"/> dok drugi izvori navode podatak od 0,5 ppb, što ga čini 77. elementom po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori.<ref name="Emsley2001p358"/> Renij se u prirodi vjerovatno ne može naći u elementarnom obliku (njegova moguća prirodna forma nije poznata), ali se javlja u količini do 0,2%<ref name="greenwood"/> u mineralu [[molibdenit]]u (koji je najvećim dijelom [[molibden-disulfid]]), koji je ujedno i njegov najveći komercijalni izvor. Pronađeni su također primjerci tog minerala koji su u sebi sadržavali do 1,88% renija.<ref name="Rousch"/> [[Čile]] ima najveće poznate svjetske rezerve renija, kao dio depozita ruda bakra te je 2005. bio najveći proizvođač ovog metala.<ref name="countryc"/> Tek nedavno pronađen je i opisan prvi [[mineral]] renija (1994. godine), sulfidni mineral (ReS<sub>2</sub>) kondenziran iz [[fumarola|fumarole]] u [[Rusija|ruskom]] vulkanu Kudrjavij ({{ru|Кудрявый}}), na ostrvu [[Iturup]] u arhipelagu [[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]].<ref name="Korzhinsky"/>
== Upotreba ==
Line 118 ⟶ 122:
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="Korzhinsky">{{cite journal|author=Korzhinsky M.A.; Tkachenko, S. I.; Shmulovich, K. I. ''et al.'' | datum=5. 5. 2004 |title=Discovery of a pure rhenium mineral at Kudriavy volcano|journal=Nature |volume=369|pages=51–52 |doi=10.1038/369051a0|issue=6475|bibcode = 1994Natur.369...51K}}</ref>
<ref name="countryc">{{cite web|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2005/cimyb05.pdf |format=PDF|author=Steve T Anderson| publisher=Geološki zavod SAD |title=2005 Minerals Yearbook: Chile|pristupdatum=26. 10. 2008}}</ref>
<ref name="Emsley2001p358">{{cite book |title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|author=Emsley John|publisher=Oxford University Press|year=2001|location=Oxford, Engleska, UK|isbn=0-19-850340-7|chapter=Rhenium|pages=358–360|url=http://books.google.com/?id=j-Xu07p3cKwC}}</ref>
<ref name="Rousch">{{cite journal|doi = 10.1021/cr60291a002|title = Recent advances in the chemistry of rhenium|year = 1974|author = Rouschias, George|journal = Chemical Reviews|volume = 74|page = 531|issue = 5}}</ref>
<ref name="Audi">{{cite journal|author=Audi Georges ''et al.''|title=The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|pages=3–128|publisher=Atomic Mass Data Center |year=2003 |doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|bibcode=2003NuPhA.729....3A}}</ref>
<ref name="Bosch1996">{{cite journal|author=Bosch F.; Faestermann T.; Friese J. ''et al.'' |title=Observation of bound-state ''β''<sup>−</sup> decay of fully ionized <sup>187</sup>Re: <sup>187</sup>Re-<sup>187</sup>Os Cosmochronometry|year=1996|journal=Physical Review Letters |volume=77|issue=26|pages=5190–5193|doi=10.1103/PhysRevLett.77.5190|bibcode=1996PhRvL..77.5190B|pmid=10062738}}</ref>
| |||