Razlika između verzija stranice "Mladogramatičari"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m cat, img, file
mNo edit summary
 
Red 22:
==== Karl Burgman====
Autor je grčke gramatike iz 1885. godine. Zajedno sa [[Hermannom Osthoffom]], Burgman je sačinio djelo [[Morphologische Untersuchungen auf dem Geibete der indogermanischen Sprachen]], (1878 – 1890.) Osnovno im je polazište psihološki mehanizam govornog čina, te stajalište da je spoznaja razvoja jezika moguća jedino na temelju promatranja savremenih govornika.
 
==== August Schleicher ====
Lingvista koji u svom djelu [[Kompendium der vergleichenden Grammatik der indogermanischen Sprachen]], (1861.) iznosi stav da je jezik za njega čista priroda, proizašla iz ravnomjernog nastanka u prapovijesti. Njegov cilj je proučavanje indoevropskog jezika prije odvajanja pojedinih jezika.
 
==== Franc Miklošić ====
Među imenima najpoznatijih mladogramatičara nalazi se i ime velikog slaviste [[Franca Miklošića]]. Osobito je važna njegova poredbena gramatika slavenskih jezika [[Vergleichende Grammatik der slavischen Sprachen]], te rječnici [[Lexicon Palaeoslovenico-graeco-latinum ]]i [[Etymologisches Wörterbuch der slavischen Sprachen]].
 
==Predstavnik ''nezavisnih'' Hugo Schuchardt==
Pod nezavisnim se podrazumijevaju savremenici mladogramatičara koji su odstupili od mladogramatičarskog kruga svojim nezavisnim tokom lingvističkih ideja. Njih nije bilo mnogo, a najistaknutija ličnost u lingvistici koja je spadala u ovu kategoriju mladogramatičara je Hugo Schuchardt. Poredbeni jezikoslovac i romanist u djelu o vokalizmu vulgarnog latinskog, iznosi ideju o jezičnim promjenama, a detaljnije je razrađuje u raspravi [[Über die Klassifikation der romannischen Mundarten]], [[Graz]], (1900.). Istraživanje vokalizma latinskog jezika dovelo je Schuchardta do spoznaja kojima se suprostavio mladogramatičarima. Posebno je zaslužan za razrađivanje ideje o miješanim jezicima. Po tradicionalnoj koncepciji komparatista – genetički odnosi su čisti, tj. svaki je [[jezik]] po porijeklu vezan samo za jednu jezičku familiju. On je, međutim, posebnu pažnju posvetio tzv. kreolskim jezicima, tj. jezicima koji su nastali ukrštanjem sasvim nesrodnih lingvističkih struktura. Iz svojih ispitivanja on je izvukao zaključke koji su se oštro kosili sa pomenutom tradicionalnom koncepcijom komparatista. Originalnost Schuchardtove ličnosti ogleda se i u činjenici da se on intezivno interesirao za problem značenja riječi, što je mladogramatičarima bilo tuđe. O idejama Huga Schuchardta pročulo se mnogo više tek poslije njegove smrti, nego što su se one stvarno usvajale dok ih je on lično izlagao. Vrijeme u kojem je živio nije bilo njegovo, ono je pripadalo mladogramatičarima. Njega su usvojile tek sljedeće generacije čiji je glas on predosjećao.
 
== Literatura ==
#* Babić, Stjepan, 1967., [[''Jezik'']], I izdanje, [[Zagreb]]: Panorama.
#* Ivić, Milka, 1963., [[''Pravci u lingvistici'']], I izdanje, [[Ljubljana]]: Državna založba Slovenije.
#* Malmberg, Bertil, 1979., [[''Moderna lingvistika'']], I izdanje, [[Beograd]]: Slovo ljubve.
 
== Vanjski linkovi ==
* http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=25999
* http://www.korenine.si/zborniki/zbornik03/povzetki03.htm
 
http://www.korenine.si/zborniki/zbornik03/povzetki03.htm
 
[[Kategorija:Lingvistika]]