Razlika između verzija stranice "Rječnik"

Dodana 2 bajta ,  prije 8 godina
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte"
No edit summary
Red 3:
'''Rječnik''' je leksikografsko djelo koje sadržava spisak riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom. U osnovi se razlikuju jezični rječnici i predmetni rječnici kao što su [[enciklopedija]] i [[leksikon]]. Jezični rječnik se prvobitno bavi jezikom, odnosno leksičkim jedinicama jezika i svim njihovim jezičnim osobinama. Nerijetko nastoji, barem implicitno, odgovoriti na potrebu utvrđivanja leksičke norme određenog jezika. Proučavanjem rječnika, kao i vještinom sastavljanja rječnika (prikupljanje, opis i prezentiranje građe) bavi se [[leksikografija]].
 
=== Rječnička struktura ===
Rječnička struktura dijeli se na rječničku makrostrukturu i mikrostrukturu. Rječnička makrostruktura sastoji se od spiska ili izbora natuknica ili [[lema]] u rječniku koji se naziva [[abecedarij]]. Rječnička mikrostruktura sastoji se od natukničkog članka i natuknice ili leme. Natuknički članak sadržava gramatičke podatke o riječi, stilske odrednice ili oznake, podatke o etimologiji ili porijeklu riječi, definiciju, frazeološke, kolokacijske, te sintagmatske konstrukcije.
 
=== Kratka historija ===
 
[[Babilon]]ci su napisali prvi rječnik u 6. vijek p. n. e. Prvi [[Evropa|evropski]] rječnici bili su dvojezični. Prvi engleski rječnik napisao je [[Robert Cawdrey]] 1604. godine, a zvao se ''A Table Alphabeticall''. Na području današnje Bosne i Hercegovine, prvi rječnik je napisan 1631. godine, a napisao ga je [[Muhamed Hevaija Uskufija]] (''Magbuli-arif'' ili ''Potur Šahidija''). Abecedni poredak riječi rijetko se koristio do 18. vijeka. Pojmovi su pisani prema različitim pravilima. Naprimjer jedan dio rječnika bio je vezan za biljke, jedan samo za životinje.
 
=== Vrste rječnika ===
{{Prijevod sekcija}}
Jezični rječnici dijele se u različite kategorije prema različitim kriterijima. Prva dimenzija po kojoj se različiti rječnici mogu razgraničiti odnosi se na broj jezika koji se predstavlja u rječnicima, pa se razlikuju ''jednojezični'', ''dvojezični'' i ''višejezični rječnici''. [[Jednojezični rječnici]] (kako jezični tako i predmetni) donose, u načelu, tumačenja na istom onom jeziku na kojem su naslovne riječi jezika (natuknice). Natuknički članak u jednojezičnom rječniku može sadržavati sljedeće podatke: natuknicu (koja sadrži podatke o pravilnom pisanju), izgovor, gramatičke podatke, definiciju, etimologiju, primjere upotrebe, te [[sinonim]]e i [[antonim]]e. [[Dvojezični rječnici]] donose tumečenja na dva jezika. Uobičajen cilj dvojezičnog rječnika je za učenje stranog jezika, a obavezno treba uključiti natuknicu, izgovor, gramatičku klasifikaciju, ekvivalente na drugom jeziku, te primjere upotrebe izraza na prvom i drugom jeziku. Dvojezični rječnici su prethodili jednojezičnim rječnicima. [[Višejezični rječnici]] donose tumačenja na više od dva jezika.
 
Line 21 ⟶ 20:
 
== Ostalo ==
{{Prijevod sekcija}}
U novije vrijeme sastavljaju se rječnici koji su isključivo deskriptivni (oni koji opisuju) te koji obuhvaćaju različite stilove i žanrove, a ujedno su i računalno pretraživi. Deskriptivni rječnici prikupljaju rječničko blago nekog jezika koji je doista u upotrebi, ili je bilo u upotrebi, suzdržavajući se pritom od vrijednosnih kvalifikacija. Današnji rječnici teže iscrpnosti, vjerodostojnosti, tačnosti, objektivnosti te nastoje pružiti korisniku informaciju do koje žele doći. Stari rječnici bili su perspkriptivni (oni koji propisuju), te su ih karakterizirali idiosinkratičnost, subjektivnost i individualnost. Perskriptivni rječnici propisuju koje se riječi trebaju smatrati standardnima, ispravnima, pripustivima u birane književne tekstove ili govor javne komunikacije.
 
Line 42 ⟶ 41:
* [[Tezaurusi]]
 
=== Literatura ===
 
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga'' (gl. ur. Antun Vujić) Pro leksis i Večernji list, Zagreb, 2005-2007; ISBN 953-7224-00-7
* ''Zgusta, L. (1991). Priručnik leksikografije'' (preveo D. Šipka), Svjetlost.
 
=== Vanjski linkovi ===
{{Commonscat|Dictionaries}}
 
 
 
[[Kategorija:Leksikografija]]