Razlika između izmjena na stranici "Alija ibn Ebu-Talib"

Uklonjeno 14 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
[[Datoteka:Kalligráfia Hagia Sophia.jpg|thumb|440px||AlijaAli ibn Ebu-Talib]]
 
'''Ali ibn Ebu-Talib''', je četvrti ''"pravedni halifa"''. Oba roditelja mu potiču iz plemena Hašim. Bio je amidžić i zet [[Allah]]ovog [[MuhamedMuhammed|Poslanika]]. Od svih [[Ashabi|ashaba]] on mu je bio najbliži rođak. Njegova porodica je napajala vodom [[Hadž|hadžije]] u danima hadža (u vrijeme prije [[islam]]a). Jedan je od desetorice poslanikovih ashaba kojima je još za života obećan [[Džennet]].
 
== Fizički izgled ==
 
== Ali ibn Ebi Talib prije islama ==
[[Datoteka:Investiture of Ali Edinburgh codex.jpg|mini|desno|AlijaAli ibn Ebu-Talib]]
 
Bio je poznat među svojim narodom kao jedan od najčestitijih i najskromnijih ljudi. Govorili su za njega da u sebi nije nosio nikakvo zlo ni mržnju. Također su ga poznavali i po tome što je bio veoma pobožan i što nikada nije bio idolopoklonik prije primanja muslimanske vjere. U historiji [[islam]]a zapamćen je kao prvi dječak koji je primio islam, a rodio se u samoj Kabi.
== Život u islamu ==
 
Bio je privržen [[MuhamedMuhammed]]u [[s.a.v.s.]] sa kojim se pobratimio, i to dvaput. Nosio je nadimak ''"Povjerljivi"'', koji je dobio kada je Poslanik vršio [[Hidžra|hidžru]] iz [[MekaMekka|MekeMekke]] u [[Medina|Medinu]]. Kada su neprijateljski nastrojeni mekanci namjerili da ubiju Muhammeda, Ali se sakrio u njegov krevet i pretvarao se da je on, kako bi Poslanik mogao bezbijedno pobjeći iz Meke u Medinu. Tom prilikom mu je Poslanik ostavio u amanet da vrati sve povjerene stvari njihovim pravim vlasnicima, što je i učinio.<Ref>"Ashabi Allahovog poslanika" Hilmi Ali Ša'ban</Ref>
 
U [[Bitka na Bedru|bici na Bedru]], dobio je zadatak da izađe na dvoboj sa Velidom ibn Utbetom ibn Rebiom, pa je on izašao i ubio ga jednim udarcem. Zatim je u jeku bitke pobio najljuće neprijatelje islama, sve poznate i priznate borce. AlijaAli je nosio zastavu crne boje, kojoj su dali naziv ''"Ikab"''. Tako je bilo i na [[Bitka kod Uhuda|bici na Uhudu]]. AlijaAli nije izostao ni iz jedne bitke, osim iz pohoda na Tebuk, jer ga je [[Muhammed]] a.s. ostavio kao namjesnika [[Medina|Medine]].
 
U vrijeme [[Ebu-Bekr|Ebu Bekra r.a.]] bio je glavni savjetnik, a u vrijeme [[hilafet]]a [[Omer ibn el-Hattab|Omera r.a.]] bio je savjetnik i glavni kadija. Uživao je veliko povjerenje kod ljudi zbog svoga poznavanja vjerskih propisa, što se vidi iz onoga što je [[Abdullah ibn Abbas]] rekao o njemu: ''"Ako bi nam AlijaAli nešto potvrdio, ne bi tražili potvrdu ni od koga drugoga"''. Čak je i VođaVođkoa Pravednih Omer r.a., kada bi naišao na kakav problem, prepuštao bi AlijiAliju da ga on riješi. [[Muhammed]] a.s. je za njega rekao u jednom hadisu, ''"Ja sam grad znanja, a AlijaAli je kapija na njemu."''
 
=== Četvrti halifa ===
|}
 
Nakon Osmanovog ubistva, AlijaAli nije želio preuzeti [[hilafet]]. Nakon nagovaranja odlučio je popustiti, ali pod uslovom da mu svi u džamiji daju prisegu na vjernost. Prvi je dao prisegu [[Talha ibn Ubejdullah]], a nakon njega i ostali prisutni. Na taj način AlijaAli a.s. postade 4. [[halifa]] i ujedno i posljednji [[Pravedne halife|"pravedni halifa"]].
 
Odmah po preuzimanju hilafeta, novi halifa je naišao na probleme. Smatrao je da treba smijeniti sve namjesnike koje je postavio [[Osman ibn Affan|Osman r.a.]], što je izazvalo velike revolte u pokrajinama u kojima su Osmanovi namjesnici vladali. Također, odbio je da odmah kazni Osmanove ubice, što je izazvalo podijeljenost [[Ummet|ummeta]] na dvije grupe. Skupinu koja je smatrala da je potrebno odmah kazniti Osmanove ubice predvodio je [[Muavija ibn Ebu-Sufjan]], koji je sa Osmanom imao rodbinsku vezu. Ova podijeljenost je rezultirala brojnim sukobima i bitkama, među kojima su Bitka kod deve i Bitka na Sifinu. Bilo je to vrijeme prepuno smutnji, spletki i nereda.
 
Vremenom se broj AlijinihAlijevih pristalica smanjivao, a broj onih koji su smatrali da [[Muavija ibn Ebu-Sufjan]] treba biti halifa rastao.
 
== Preseljenje (smrt) ==
Četrdesetih godina po Hidžri sastala su se tri čovjeka iz reda Haridžija i, smatrajući da su muslimani zalutali, te da se trebaju ubiti namjesnici: AlijaAli, Muavija i Amr ibn el-'As. Dogovor je pao da se sva tri ubistva odigraju 17. [[ramazan]]a.
Pokušaj ubistva Muavije je propao, iako ga je ubica ranio zatrovanom sabljom po debelom mesu. Nakon dugotrajnog liječenja Muavija je ozdravio. Amr ibn el-'As se razbolio, te nije izašao na [[sabah namaz]], nego je poslao Haridžea ibn Huzejfea, kojega je Amrov ubica ubio.
 
Abdurrahman ibn Muldžem je sačekao AlijuAlija r.a. ispred njegove kuće kada je ovaj krenuo klanjati sabah namaz u džamiji i udario ga sabljom po čelu. Halifa nije odmah podlegao ranama, nego je uspio poživjeti dovoljno dugo da naredi da se ne kažnjava niko osim njegovog ubice i to bez mučenja. Naredio je sljedbenicima da nipošto ne traže osvetu. Umro je neprestano ponavljajući [[šehadet]].
 
Postoje različita predanja oko toga gdje je ukopan AlijaAli. Jedni kažu da je dženazu klanjao njegov sin Hasan, i da je ukopan u Rahbi kraj velike džamije u [[Kufa|Kufi]], drugi kažu da je ukopan kod kufljanskog dvorca, treći da ga je Hasan prenio u Medinu i ukopao u Bekijju, blizu Fatime. Većina historičara se slaže da je ukopan u Nedžefu. Poslije ukopa Alije, njegov ubica Abdurrahman ibn Muldžem ubijen je i zakopan na nepoznatom mjestu.
 
== Reference ==
Anonimni korisnik