Razlika između verzija stranice "Brazil"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 40:
'''Brazil''' je najveća i najmnogoljudnija [[država]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i površinom zauzima polovinu ovog kontinenta. Ukupna površina iznosi 8.514.877 km<sup>2</sup>. Po veličini površine '''[[Spisak država po površini|peta je u svijetu]]''', iza [[Rusija|Rusije]], [[Kanada|Kanade]], [[Kina|Kine]] i [[SAD]].
Proteže se na velikom području, obuhvatajući središte kontinenta i istočnu obalu [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. Graniči sa [[Urugvaj]]em, [[Argentina|Argentinom]] i [[Paragvaj]]em na jugu, [[Bolivija|Bolivijom]] i [[Peru]]om na zapadu, te [[Kolumbija|Kolumbijom]], [[Venecuela|Venecuelom]], [[Gvajana|Gvajanom]], [[Surinam]]om i [[Francuska Gvajana|Francuskom Gvajanom]]. Velik dio Brazila pripada slivu rijeke [[Amazon]] i prekriven je [[kišna šuma|kišnim šumama]]. Brazil je federacija koja se sastoji od [[Savezne države Brazila|26 država]] i Saveznog okruga glavnog grada [[Brazilija|Brazilije]].
Većina stanovnika ove nacije su koncentrisani duž istočne obale. Iako se njen glavni grad Brazílija nalazi daleko u unutrašnjosti, sve veći broj migranata se također kreće ka unutrašnjosti. Razvijeni gradovi ove nacije, ogromne hidroelektrane i industrijski kompleksi, rudnici i plodno obradivo zemljište čine je jednom od glavnih svjetskih ekonomija.
Međutim, Brazil se također bori sa izuzetno velikim socijalnim nejednakostima, zagađenjem prirodne okoline, povremenim finansijskim krizama, a ponekad i zastojem političkog sistema.
Brazil je jedinstven u južnoameričkom kontinentu, jer se nakon nezavisnosti od Portugala nije podijelio u odvojene zemlje kao [[Britanska imperija|britanske]] i španske kolonije u regiji. Umjesto toga, zadržao je svoj identitet kroz vijekove i razne oblike vlasti.
Zbog te [[Hegemonija|hegemonije]], [[portugalski jezik]] je glavni govorni jezik osim među brazilskim Indijancima, posebno onima u udaljenijim prostranstvima amazonskog sliva.
Na prijelazu u [[21. vijek]] Brazilci su obilježili 500. godišnjicu od dolaska [[Portugalci|Portugalaca]] sa mješavinom javne proslave i neodobravanja.
<ref name="britannica.com"> http://www.britannica.com/EBchecked/topic/78101/Brazil </ref>
Red 52:
=== Brazil prije dolaska Evropljana ===
Stotine izvornih plemena naseljavala su Brazil u vrijeme dolaska Evropljana, od kojih su neka živjela unazad najmanje 10 000 godina u brdsko-planinskim područjima ''Minasa Geraisa''. Bili su podijeljeni u četiri jezičke grupe: ''Tupi-Guarani'', ''Ge'', ''Karib'', i ''Aravak''. ''Tupi-Guarani'' su uglavnom naseljavali područja duž atlantske obale, ''Ge'' narodi su živjeli na otvorenom središnjem platou. Karibs i Aravaks koji su bili napredniji u tehnologiji
Većina brazilskih domorodačkih naroda obitavala je u privremenim naseljima.
Nizine Južne Amerike imale su životinje koje se nisu mogle pripitomljavati kao [[Lama (životinja)|lame]] i [[Zamorac|zamorci]] sa [[Andi|Anda]], a samim tim i brazilska plemena su bila u neprestanom pokretu u potrazi za divljači. Sistem rijeke Amazon redovno je plavio okolna područja, čineći život na njegovim rubovima nesigurnim. Njegova zemljišta su bila slaba, obeshrabrujući sadnju [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] biljaka. Nije bilo pisanih jezika, tako da zabilježena historija indijanskih naroda datira samo od dolaska Evropljana, (neobučenih posmatrača u najboljem slučaju) koji su zapisali ono što su mogli razumjeti iz priča domaćih pripovjedača.
Portugalski moreplovci koji su stigli u Novi svijet 22. aprila [[1500]]. godine bili su dugo vremena iskusni u poslovima pomorstva i putovanjima otkrivajući nove zemlje. Kao rezultat toga , nisu bili opsjednuti snovima o [[Zlato|zlatu]] i sjajnim narodima koji su motivisali manje iskusne istraživače, uključujući i [[Španci|Špance]]. <ref name="Brazilski čitač"> [http://books.google.com/books/about/The_Brazil_Reader.html?id=EYp6AAAACAAJ Brazilski čitač: historija, kultura, politika] u izdanju Robert E. Levine i John J. Criccitti, Duke univerzitet iz grada Durhama u Sjevernoj Karolini 1999. godine, ISBN 0-8223-2258-7, str. 11-12, 13, učitano 16.5.2014 </ref>
=== Kolonizacija ===
| |||