Razlika između verzija stranice "Kiseljak"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 69:
 
=== Ilirsko i Rimsko doba ===
U zaseoku Ukučevci je 1908. godine pronadena [[Iliri|ilirska]] kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Selo [[Podastinje]] je pravi historijski biser, jer su u njemu tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina, kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo dr. [[Pavao Andelić]], spada medu najveće u Bosni i Hercegovini. <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=50 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]</ref>
 
Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u [[Fojnica|Fojnici]]. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).
 
=== Srednji vijek ===
Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su [[stećci]]. Ima ih na stotine, a samo na području Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalica u Zabrđu. <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=50 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]</ref> Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".
 
U Srednjem vijeku područje Kiseljaka je pripadalo župi [[Lepenica]], koja se prvi put spominje 1244. godine, kad se spominje i crkva sv. Mihovila u Rotilju.