Razlika između verzija stranice "Branka Raunig"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Ispravljanje kategorije |
mNo edit summary |
||
Red 1:
{{Infokutija biografija
|ime =Branka
|prezime =Raunig
|slika =
|širina slike =
|tekst uz sliku =
|dan rođenja =
|mjesec rođenja =
|godina rođenja =1935
|mjesto rođenja =Sarajevo
|država rođenja =Bosna i Hercegovina
|dan smrti =
|mjesec smrti =
|godina smrti =
|mjesto smrti =
|država smrti =
|ženski pol =da
}}
'''Branka Raunig''', rođena [[1935]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]], je bosanskohercegovački [[arheolog]]
== Biografija==
Odrasla je u [[Kraljevo|Kraljevu]], gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Septembra [[1954]]. upisala je studij [[Arheologija|arheologije]] na Filozofskom fakultetu Univerziteta u [[Beograd]]u, a diplomirala [[1958]]. u klasi profesora Dr Branka Gavele, sa prosječnom ocjenom 8,85. Magistarsku diplomu stekla je na istom fakultetu obranom teme ''Japodski kameni sepulkralni i sakralni spomenici'', januara [[1971]]., a doktorsku disertaciju: ''Figuralne predstave u kulturi prahistorijskih Japoda'' odbranila je takođe u Beogradu [[1997]].g.
Od januara [[1959]]. radila je kao arheolog u Muzeju Pounja u [[Bihać]]u, zatim nekoliko godina u Muzeju Đakovštine u [[Đakovo|Đakovu]], da bi se [[1971]]. vratila u Bihać na položaj direktora Muzeja Pounja, ali i rukovodioca arheološkog odjeljenja. Penzionisana je [[1998]]. od kada surađuje u Godišnjaku Centra za Balkanološka ispitivanja [[ANU|Akademije nauka i umjetnosti]] u Sarajevu. U toku radnog vijeka učestvovala je kao suradnik na brojnim arheološkim iskopavanjima širom tadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]], dok je na terenu Muzeja Pounja organizirala i rukovodila nizom istraživanja pretežno japodskih, ali i antičkih, kao i srednjovjekovnih lokaliteta.
==Djela==
Objavila je više od 40 stručnih i naučnih priloga u eminentnim arheološkim časopisima, kao što su: [[Glasnik Zemaljkog muzeja]] u Sarajevu, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnisch-herzegovinischen Landesmuseums Sarajevo, Zbornik krajiških muzeja [[Banja Luka]], Radovi Muzeja grada Zenice, Lika – izdanje Hrvatskog arheološkog društva [[Split]], Vjesnik Arheološkog muzeja [[Zagreb]], Opuscula archaeologica Zagreb, Arheološki vestnik [[Ljubljana]], Arheološki pregled Ljubljana, Starinar Beograd, Arheološki pregled [[Beograd]] i dr.
S obzirom na činjenicu da je bila jedini arheolog na prostoru od cca 5000 km² bavila se svim periodima arheologije, te je objavila nekoliko tekstova o antičkim nalazima iz Pounja, kao i o kasnosrednjovjekovnim gradovima. Ipak, njenu osnovnu preokupaciju predstavljala je [[prahistorija]] i to poslednji milenij prije naše ere, kada su na širem prostoru oko Bihaća živjeli pripadnici plemenske zajednica Japoda, čijem je proučavanju posvetila pretežan dio svoga angažmana u arheološkoj nauci.
[[Kategorija:
|