Razlika između verzija stranice "Bosna (rijeka)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 39:
| desne_pritoke = [[Željeznica]], [[Miljacka]], [[Krivaja]], [[Spreča]]
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = [[Visoko]],
| sliv = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost =
Red 50:
Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].
== Prvo spominjanje i etimologija ==
[[Rimska imperija|Rimljani]] su nazivali rijeku ''Basana'' ili ''Basin''<ref>Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN:3-85492-929-3</ref> i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.▼
Rijeka Bosna se po prvi put spominje vjerovatno u 1. vijeku, od strane [[Rimsko carstvo|rimskog]] [[Historija|historičara]] Marcusa Veleja Paterkula pod imenom ''Bathinus flumen''.<ref>[https://books.google.se/books?id=cK83AwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=sv&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Salmedin Mesihović (2014). ''Ilirike''. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu] Pristupljeno 8.12.2015.</ref>
Rimljani su nazivali rijeku ''Basana'' ili ''Basin''<ref>Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN:3-85492-929-3</ref> i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna.
== Karakteristike ==
▲
Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između [[Maglaj]]a i [[Doboj]]a. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m<sup>3</sup>/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od [[Maglaj]]a je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
Line 56 ⟶ 62:
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na rijeci [[Željeznica|Željeznici]] s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460 km<sup>2</sup> sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu [[Neretva|Neretve]]. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Ilijaš]], [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[
== Tok ==
| |||