Razlika između izmjena na stranici "Ćirilica"

Uklonjeno 29 bajtova ,  prije 4 godine
m
nema sažetka izmjene
m (→‎[[ruski jezik|Ruski]]: bosnizacija, replaced: našem jeziku → bosanskom jeziku using AWB)
m
{{zaštita}}
{{Abeceda}}
{{Preuređivanje}}
'''Ćirilica''' je [[pismo (jezik)|pismo]] kojim se koristi sedam [[slavenski jezici|slavenskih jezika]] ([[ruski jezik|ruski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[bugarski jezik|bugarski]] '''te''' [[srpski jezik|srpski]] i [[bosanski jezik|bosanski]], koji ravnopravno koriste i latinicu), kao i [[#Jezici_koji_se_koriste_ćirilicom|veći broj drugih jezika]] bivšeg [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], [[Azija|Azije]] i [[istočna Evropa|istočne Evrope]].
 
== Jezici koji se koriste ćirilicom ==
SlijedećiSljedeći jezici koriste ili su koristili ćirilicu:
 
Slijedeći jezici koriste ili su koristili ćirilicu:
 
*[[indoevropski jezici]]
***[[makedonski jezik|makedonski]]
***[[bugarski jezik|bugarski]]
**[[indo-iranskiindoiranski jezici]]
***[[osetski jezik|osetski]]
***[[tadžički jezik|tadžički]]
 
== Ćirilično pismo za [[Rusi|Ruse]]==
Glavnica [[pismo (jezik)|pisma]] nastala je iz [[rana ćirilica|rane ćirilice]], koja je bila derivat [[glagoljica|glagoljice]] i grčkog ustavnog pisma [[uncijala|uncijale]]. Za najvjerovatnije sastavljače ćirilice uzimaju se [[Kliment Ohridski]] ili [[Konstantin Preslavski]], ali to pitanje do danas nije konačno riješeno. Najveći broj slova potiče iz [[grčko pismo|grčkog pisma]], dok neki znakovi predstavljaju manje ili više uprošćene oblike [[glagoljica|glagoljskih]] slova. Ćirilica je dobila ime po starijem od dva brata, [[SloveniSlaveni|slovenskaslavenska]] prosvetiteljaprosvjetitelja, [[Ćirilo i Metodije|Ćirilu]], za koga se obično pretpostavlja da je sastavio [[glagoljica|glagoljicu]].
 
{| align="center" border="1" cellspacing="0" cellpadding="8" bgcolor="#EFEFEF" style="font-size:20px; text-align:center;"
Napomene vezane za tvrdi i meki znak:
# Kada se jotovani samoglasnik (samoglasnik koji počiće sa /j/) nađe iza suglasnika, suglasnik biva palatalizovan (/j/ se miješa sa suglasnikom) a /j/ neće biti izgovoreno. Tvrdi znak označava da se to ne treba desiti, dok će se /j/ pojaviti ispred samoglasnika. Meki znak označava da se suglasnik palatalizuje ali da će se /j/ ispred samoglasnika čuti. Meki znak na kraju riječi označava da se suglasnik pred njim palatalizuje. Primjeri: тa - ta; тя - tja; тья - tjja; тъя - tja; т - t; ть - tj.
# U ortografiji prije reforme [[pravopis]]a [[ruski jezik|ruskog jezika]], u [[staroruski jezik|starorouskom jeziku]], kao i u [[crkvenoslovenskicrkvenoslavenski jezik|crkvenoslovenskomcrkvenoslavenskom]] ovi se znakovi zovu "jerovima" (debelim i tankim). Historijski, "tvrdi i meki znaci" uzimaju mjesto danas nepostojećih muklih glasova zadnjeg i prednjeg reda. (U bosanskom jeziku su se ti glasovi prvo ujednačili u mukli glas srednjeg reda, a u tzv. "jakoj poziciji" dali [[nepostojano a]]. Danas taj srednjeg reda postoji u [[bugarski jezik|bugarskom]]. Pogledajte napomene za [[bugarski jezik]]).
 
Historijska slova:
 
=== Neslavenski jezici ===
Ove azbuke su mahom nastale na osnovu ruske, ali sas popriličnim razlikama, pogotovu kad su u pitanju [[kavkaski jezici]]. U [[centralna Azija|centralnoj Aziji]] korišćenjekorištenje ćirilice je postalo često predmet političkih sporova po raspadu [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], jer podsjeća na sovjetsku vlast. Određeni broj jezika je umjesto ćirilice počeo da koristi druga pisma.
 
Ove azbuke su mahom nastale na osnovu ruske, ali sa popriličnim razlikama, pogotovu kad su u pitanju [[kavkaski jezici]]. U [[centralna Azija|centralnoj Aziji]] korišćenje ćirilice je postalo često predmet političkih sporova po raspadu [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], jer podsjeća na sovjetsku vlast. Određeni broj jezika je umjesto ćirilice počeo da koristi druga pisma.
 
{|
|}
 
== Ćirilica u UnikoduUnicodeu ==
U [[UnikodUnicode]]u ćirilički blok se prostire između od U+0400 do U+052F. Znaci između pozicije U+0400 i U+045F su u osnovi znaci iz kodnog rasporeda [[ISO 8859-5]] pomerenipomjereni nagore za 864 pozicija. Znakovi u opsegu između U+0460 i U+0489 su historijski i ne koriste se u savremenim jezicima. Znakovi u prostoru od U+048A i U+052F su dodatni znaci za različite neslovenskeneslavenske ćiriličke azbuke.
 
[[Unikod]] ne uključuje akcentovanaakcentirana ćirilička slova, ali se mogu dobiti kombinovanjem sa različitim [[dijakritički znak|dijakritičkim znacima]]. Tako se dodavanjam U+0301 ("kombinujući akut") posle slova koje se želi akcentovati dobija akcentovano slovo (tj. ы́ э́ ю́ я́). Neki jezici (kao što je savremeni [[crkvenoslovenskicrkvenoslavenski jezik]]) još uvijek nisu u potpunosti podržani.
 
{|
|<code>520</code>||&nbsp;||Ԡ||ԡ||Ԣ||ԣ||Ԥ||ԥ||Ԧ||ԧ||Ԩ||ԩ||Ԫ||ԫ||Ԭ||ԭ||Ԯ||ԯ
|}
 
== Također pogledajte ==
*[[jotovanje]]
 
== Vanjski linkovi ==