Razlika između verzija stranice "Maglaj"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m matični broj |
m da ne bude prazno mjesto u početku, +razvrstavanje |
||
Red 54:
| bilješka =
}}
'''Maglaj''' jedna je od 12 općina u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]
▲'''Maglaj''' jedna je od 12 općina u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Centar općine je grad Maglaj. Grad se prvi put izravno spominje u poznatoj povelji "Sub castro nostro Maglay" (pod našom tvrđavom Maglaj).
Prije odbrambenog rata (1992-1995) Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja.
Line 65 ⟶ 64:
Osamnaestog septembra 1408. ugarski kralj Sigismund Luksemburški napisao je u svojoj čuvenoj povelji "Sub castro nostro Maglay" - "Pod našom tvrđavom Maglaj". Ambasador Mađarske u BiH Imre Varga predao je načelniku Mehmedu Mustabašiću autentične kopije dvije srednjovjekovne mađarske povelje u kojima se prvi put spominje ime grada Maglaja.
Sigismund Luksemburški bio je mađarski, njemački i češki kralj te germansko-rimski car i boravio je u Maglaju 1408. godine. O tome svjedoče dvije povelje koje je izdao 18. i 21. septembra. Originali ovih dokumenata nalaze se u arhivi u Bratislavi u Slovačkoj, a autentične kopije u Državnoj arhivi Mađarske.
Historičari za Sigismunda kažu da je bio najugledniji vladar Evrope svog doba. Kao centar svoje vladavine uredio je Budim, koji je bio središte Evrope tog vremena.
Međutim, na grad Maglaj indirektno se odnosi i nešto raniji pisani podatak iz povelje [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje Dubrovčanina]] od 31. januara 1399. godine “Va slavnoj vojsci va lišnici” gdje se pretpostavlja da je on sa svojom vojskom bio ulogoren u današnjoj [[Liješnica|Liješnici]], nadomak Maglaja. Znamo da je jos u oktobru 1398. Sigismundova vojska ratovala u [[Usora|Usori]] i da joj se suprotstavljao sam kralj Ostoja sa brojnim velikašima. Ostoja je ostao u Usori sve do kraja januara 1399, zapravo na Liješnici, koja utječe u [[Rijeka Bosna| rijeku Bosnu]] 1 km uzvodno od Maglaja, očito opsjedajući maglajski kasrum, koji je tada bio u rukama ugarskih vojnika.
Line 73 ⟶ 74:
Područje maglajske općine bilo je naseljeno još u prahistorijsko doba. Nalazi iz ovog perioda locirani su kod [[Novi Šeher|Novog Šehera]] na lokalitetima Kraljevina i Kraljičino guvno, koji pripadaju mlađem kamenom dobu, neolitu i to [[Butmirska kultura|butmirskoj kulturi]]. Nađene su strelice strugalice, pile, svrdla, sjekire, dlijeta i keramičko posuđe. Drugo značajnije nalazište iz ovog perioda je na lokalitetu Ćustuša. Očito je, obzirom na povoljne mogućnosti da je u to doba posebno u dolini Bosne postojalo još pokoje naselje.
Na maglajskom području bilo je i nekoliko prahistorijskih i rimskih utvrdjenja. Gradina u selu Bakotić, tipski najizražajniji primjerak utvrđenog prahistorijskog naselja smještenog na posljednjim obroncima planine Ozren iznad desne obale rijeke Bosne. Dva susjedna naselja, Gradac u Krsnom Polju i Gradac u naselju Strajište izgledaju kao satelitska utvrdjenja u odnosu na ovu gradinu. Smještena na visoravni imala su dobar uvid i kontrolu kretanja putnim pravcima u dolini rijeke Bosne. Dublje u planini Ozren jos jedno utvrdjenje je pronadjeno na podrucju sela Donji Rakovac, Grad u zaseoku Božić.
Gradina u selu Ošve pripada visiji na lijevoj obali Bosne. Osim gradinskog položaja koji je očit u reljefu, donedavno su postojali i fragmenti keramike na jugozapadnoj i južnoj strani uzvišenja.
Gradac u selu Kosova pripada istoj visiji kao i gradina u selu Ošve. Njegovo nastajanje u prahistorijskom dobu potvrdjuju fragmenti nadjene keramike iz bronzanog doba, a i trajanje u [[Rim|rimskom]] periodu na sto ukazuju nalazi cigle iz tog vremena. S druge strane rijeke Bosne, na istaknutom, za odbranu pogodnom položaju, u selu Paklenica još je jedna gradina. Iz rimskog perioda pronađen je lijep primjerak novca s podrucja Kosove i Šahinog Kamena, kao i bakrenog novca na njivama Gromile i Crkvište kod Novog Šehera.
Ostaci putnog pravca Ošve-Ravna-Kosova takodjer su iz rimskog perioda.
Line 88 ⟶ 91:
Turci su se prvi put pojavili u Usori 1415. godine kao saveznici Bosanaca protiv Ugara. Ponovo se pojavljuju u Usori 1426. godine ali ovaj puta kao osvajači, Maglaj osvajaju tek 50 godina kasnije. U turskim izvorima XV stoljeća Maglaj se prvi puta spominje tek u defteru iz 1485, kao mahija grada Maglaja, a istovremeno se spominje i selo Maglaj sa 32 porodice.
'''Ibrahim paša'''
Line 94 ⟶ 97:
Tokom XVI, XVII i XVIII stoljeća značajnu ulogu u turskoj carevini imali su pojedinci iz ovih krajeva ukupno njih osmorica, počevsi od Velikog Vezira Ibrahim-pase Novošeherlije za koga kazu da je bio veliki vojskovođa pjesničke duše koji je 1599. godine na putu za Mađarsku prolazeći kroz Slavoniju na domak Bosne izrekao ove stihove:
▲''Bosno,Bosno diko moja''
▲''kunem ti se svojom časti.''
▲''Slađa su mi njedra tvoja''
▲''već sve druge zemne slasti.''
▲''Nek mi niko ne zavidi''
▲''što te ljubim žarko toli.''
▲''Ah, ja s tobom ćutim samo''
▲''sve radosti i sve boli.''
'''Murtezan-paša Novošeherlija'''
Ostao je zapamćen i budimski vezir Murtezan-paša Novošeherlija kao paša koji udaje i ženi. Pjesnik Muhamed Nerkezi 1629. godine je zapisao:
"Ovaj vrli
=== [[Austro-Ugarska]] ===
Line 115 ⟶ 116:
Austro-ugarske trupe okupirale su Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta [[Sedma Husarska regimenta]] upala je u zasjedu kod Maglaja izgubivsi 46 vojnika. O tom događaju svjedoči i spomenik koji su Austrijanci podigli na obali rijeke Bosne
Vrijeme austro
== Maglaj u drugom svjetskom ratu ==▼
{{sekcija}}
== Maglaj u ratnim 1992-'95 ==▼
{{sekcija}}
== Geografija ==
Maglaj se nalazi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], na koordinatama 44° 32' 57" Sjeverno, 18° 5' 48" Istočno.
▲== Maglaj u drugom svjetskom ratu ==
▲== Maglaj u ratnim 1992-'95 ==
== Ekonomija ==
Line 145 ⟶ 148:
{{Glavni|Demografija Maglaja|Spisak naseljenih mjesta u Maglaju}}
▲Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezove Dane, Brezici, Brusnica, Donji Rakovac i Lugovi. Zatim su naseljena mjesta Adže, Pire, Ponijevo, Matina, Ljubatovići, Grabovica, Čustovo Brdo, Komšići, Radunice i Globarica, ušli u sastav općine [[Žepče]].
=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Maglaj===
Line 233 ⟶ 235:
== Zanimljivosti ==
{{sekcija}}
==Važniji i historijski objekti==
{{sekcija}}
== Sportski timovi ==
* [[RK "Maglaj"]]
* NK "Natron"- Maglaj
Line 267 ⟶ 270:
* [[Vjekoslav Bojat]] -dizajner
==
*[[Zeleno busenje (roman)]]▼
*Knjiga "''Maglaj na tragovima prošlosti''" [[Adin Ljuca]] (Dio o historiji)▼
*[[Zemaljski muzej]]- Naučno–istraživačka djelatnost u oblasti prahistorijske arheologije-PERIOD OD 1888. DO 1918. GODINE-Kraljevine u Gornjem Šeheru (Maglaj), neolitsko naselje (1906.–1908. godina)▼
*[http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2582 Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za uvrštavanje Maglaja u nacionalni spomenik BiH (opis)]▼
*[http://www.maglaj.ba/maglaj/maglaj_nekada.php Historija Maglaja na oficijelnoj stranici općine]▼
== Reference ==
{{reference}}
==
▲*Knjiga "''Maglaj na tragovima prošlosti''" [[Adin Ljuca]] (Dio o historiji)
▲*[[Zeleno busenje (roman)]]
▲*[[Zemaljski muzej]]- Naučno–istraživačka djelatnost u oblasti prahistorijske arheologije-PERIOD OD 1888. DO 1918. GODINE-Kraljevine u Gornjem Šeheru (Maglaj), neolitsko naselje (1906.–1908. godina)
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.maglaj.ba/ Službena stranica Općina Maglaj]
▲*[http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2582 Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za uvrštavanje Maglaja u nacionalni spomenik BiH (opis)]
▲*[http://www.maglaj.ba/maglaj/maglaj_nekada.php Historija Maglaja na oficijelnoj stranici općine]
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
▲{{Commonscat|Maglaj}}
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
| |||