Razlika između verzija stranice "Šipovo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 52:
| bilješka =
}}
'''Šipovo''', grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Geografija ==
To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama [[Janj|Janjom]] i [[Pliva|Plivom]], kao i riječicama
Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u
Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine [[Vitorog]] (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%.
Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji
resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i
voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%.
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] općina Šipovo imala je 15. 579 stanovnika. Najveće etnička grupa na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%. [[1999]]. godine u općini je živjelo 12 754 stanovnika. Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.
 
Krajem ljeta [[1995]]. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić Gradom]](vidi i : [[Demografija Mrkonjić Grada]] i [[Spisak naseljenih mjesta u Mrkonjić Gradu]]), ušlo je u sastav Republike Srpske. Najbliži gradovi su [[Jajce]] i [[Mrkonjić Grad]] koji su udaljeni oko 20 km, [[Banja Luka]] udaljena oko 80 km, a glavni grad [[Sarajevo]] je udaljeno oko 200 km.
 
Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.
 
 
== Historija ==
Područje Šipova naseljavali su ilirsko pleme Mezeji. Po rimskom osvajanju današnje Šipovo postaje ''municipalni'' grad kojim je upravljao ''or do decurionum'', što je potvrđeno mnogobrojnim arheološkim nalazima među kojima je i epigrafski natpis. U to se vrijeme nalazio na itinerersko cesti Salona - Servitium (Bosanska Gradiška), a bio je povezan i sa drugom cestom koja je išla dolinom [[Sana|Sane]]. Za potrebe odvijanja saobraćaja izgrađena je putna stanica Baloie, odnosno ''civitas Baloia''.
 
Ova napredna oaza propala je 597. godine u najezdi Avara.
 
Krajem ljeta [[1995]]. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić Gradom]](vidi i : [[Demografija Mrkonjić Grada]] i [[Spisak naseljenih mjesta u Mrkonjić Gradu]]), ušlo je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
 
== Stanovništvo ==
Line 66 ⟶ 75:
{{Glavni|Demografija Šipova}}
{{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u Šipovu}}
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] općina Šipovo imala je 15. 579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Najveće etnička grupa na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%. Godine [[1999]]. godine u općini živjelo je živjelo 12 754 stanovnika. Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.
 
Po posljednjem službenom popisu stanovništva [[1991]]. godine, općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Šipovo, u cjelini, ušla je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
 
=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Šipovo, popis [[1991]].===