Razlika između verzija stranice "Hidrid"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
 
Red 23:
Ionski hidridi su spojevi u kojima postoji H<sup>−</sup> ion. Binarne (opće formule MH ili MH<sub>2</sub>, npr. LiH) ionske hidride grade alkalni i teži zemnoalkalni metali. Binarni hidridi alkalnih metala kristališu u strukturi NaCl-a, a hidridi zemnoalkalnih metala koji su ionskog tipa imaju ortorombičnu strukturu PbCl<sub>2</sub>. Dobijaju se direktnim reakcijama između metala i vodika na relativno visokim temperaturama.
 
[[Bor]], [[aluminijumaluminij]] i [[galij]] grade kompleksne hidride opće formule M<sup>I</sup>M<sup>II</sup>H<sub>n</sub> (gdje je M<sup>I</sup> alkalni metal, a M<sup>II</sup> = B, Al ili Ga) koji imaju veći udio kovalentne veze. Zbog izrazitog afiniteta prema H<sup>+</sup> ionu, kao i dobre rastvorljivosti u [[eter]]u, ovi hidridi se koriste za redukciju organskih spojeva. Kompleksni hidridi se dobijaju reakcijom alkalnih hidrida sa halogenidima aluminijumaaluminija, bora i galija, i to u nevodenim rastvaračima:
:4 [[Litijum Litij-hidrid|LiH]] + AlCl<sub>3</sub> → LiAlH<sub>4</sub> + 3 LiCl
 
Redukcije organskih spojeva pomoću hidrida se izvode u aprotičnim rastvaračima kao što je eter. Ove reakcije se ne mogu izvesti u [[voda|vodi]] i većini protičnih rastvarača zbog reakcije H<sup>−</sup> iona sa protonom:
Red 41:
Metode koje se koriste za dobijanje kovalentnih hidrida zavise od njihove [[termodinamička stabilnost|termodinamičke stabilnosti]].
 
Hidridi najelektronegativnijih elemenata, kao što su [[voda|H<sub>2</sub>O]], [[vodik hloridhlorovodik|HCl]] i [[amonijak|NH<sub>3</sub>]], se dobijaju direktnom reakcijom između elemenata. Entalpije nastajanja ovih hidrida su negativne.
 
Hidridi manje elektronegativnih elemenata se mogu dobiti reakcijama kisele [[hidroliza|hidrolize]] odgovarajućih soli, [[piroliza|pirolizom]] viših hidrida, električnim pražnjenjem, djelovanjem mikrotalasa, itd.
Red 56:
Metalni hidridi se dobijaju relativno blagim zagrijavanjem metala u struji vodika pri visokim pritiscima. Reakcione temperature nisu visoke jer su metalni hidridi termički nestabilni.
 
Jedan od najinteresantnijih metalnih hidrida je [[paladijum paladij-hidrid]], PdH<sub>0,7</sub>, koji nastaje hlađenjem paladijumapaladija u vodiku. PaladijumPaladij ima mogućnost da apsorbuje 935 puta veću zapreminu vodika od vlastite. Zagrijavanjem PdH<sub>0,7</sub> dolazi do oslobađanja vodika, pri čemu je oslobođena količina nezavisna od hemijskog sastava hidrida, a proporcionalna je pritisku i temperaturi. Sistem Pd/H<sub>2</sub> se koristi za pročišćavanje vodika, a izučava se kao potencijalni rezervoar sa sigurno čuvanje vodika u vozilima na [[goriva ćelija|gorive ćelije]].
 
==Intermedijerni hidridi==
Red 64:
==Nomenklatura==
 
Ionski hidridi (koji sadrže H<sup>-</sup> ion) se imenuje kao "metal hidrid", npr. natrijum natrij-hidrid, stroncijum stroncij-hidrid, itd.
 
Hidridi elektropozitivnijih p-elemenata se imenuju dodavanjem sufiksa -an, npr. bor-boran, galij-galan, olovo-plumban, itd. AlH<sub>3</sub> se može imenovati kao aluminij hidrid ili aluman. Hidridi ugljika su [[alkani]], [[alkeni]] i [[alkini]]. Neki hidridi p-elemenata imaju trivijalna imena, kao npr. [[amonijak]] (prema [[IUPAC]]-u azan), [[fosfin]] (fosfan), [[arsin]] (arsan), itd.
 
Spojevi vodika sa elektronegativnijim p-elementima se mogu smatrati hidridima, ali se imenuju kao "vodikovi spojevi":
*[[kisik]]: [[voda]] (vodik -oksid), [[vodik -peroksid]]
*[[sumpor]]: [[vodik -sulfid]]
*[[selen]]: [[vodik -selenid]]
*[[telur]]: [[vodik -telurid]]
*[[halogeni elementi|halogeni]]: vodik halidi
 
Red 84:
 
* [[Proton]]
* [[HidronijumHidronij ion]]
* [[Elektrid]]