Razlika između verzija stranice "Pljuvačka"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Pljuvačka dodata (uz pomoć HotCat-a) |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Pljuvačka''' ili '''slina''' je vodena supstanca u ustima životinja, koju luče [[pljuvačna žlijezda|pljuvačne žlijzde]]. Sadrži 99,5% vode
Različite vrste imaju pljuvačku posebne namjene čija funkcija prevazilazi varenje. Neki životinje koriste gumastu pljuvačke za izgradnju gnijezda. Gnijezda [[ptica]] roda ''Aerodramus'' su, u nekim kulturama, cijenjena za spravljanje delikatesne supe. [[Kobra|Kobre]] i ostale [[zmije]], kao i neke druge
▲Sadrži 99,5% vode , dok se ostalih 0,5% sastoji od [[elektrolit]]a , [[sluz]]i , [[glikoprotein]]a , [[enzim]]a , antibakterijskih supstanci i [[bakterija|bakterijska]] jedinjenja kao što su sekretorni [[IgA]] i [[lizozim]]. Enzimi su u pljuvački bitni za početak procesa [[varenje|varenja]] [[krob]]a i [[masti]]. Također imaju ulogu i u sitnenju čestica hrane unutar usne duplje, štite zube od bakterijskog propadanja. Osim toga, pljuvačka ima funkciju lubrikanta (podmazivača), vlaženja hrane i pomaže pokretanje gutanja, a štiti površinu [[sluz]]nice usne šupljine od isušivanja.
▲Različite vrste imaju pljuvačku posebne namjene čija funkcija prevazilazi varenje. Neki životinje koriste gumastu pljuvačke za izgradnju gnijezda. Gnijezda [[ptica]] roda ''Aerodramus'' su, u nekim kulturama, cijenjena za spravljanje delikatesne supe. [[Kobra|Kobre]] i ostale [[zmije]], kao i neke druge otrovnice, love plijen otrovnom pljuvačkom, ubrizganom iz očnjaka. Neki člankonožaca, kao što su pauci i gusjenice, pljuvačne žlijezde prave niti različitih funkcija.<ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1. </ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-396-6.</ref>
==Funkcije==
Pljuvačka pomaže probavu hrane i održavanje oralne higijene. Bez normalne funkcije pljuvačke raste učestalost karijesa, bolesti desni (gingivitis), a učestaliji su i drugi oralni problemi.
===Podmazivanje===
Pljuvačka oblaže oralnu sluznicu
===[[Varenje]]===
Probavne
===Rezervoar
Pljuvačka je zasićena različitim
===Hormonske funkcija===
===Uloga u osjećanju okusa===
Pljuvačka je vrlo važna u oblikovanju osjećanja okusa. Ona je
===Lizanje rana===
Uobičajno
Usta životinja su stanište mnogih [[bakterija]], od koje su neke i [[patogen]]e
===Ljepilo za izgradnju ptičjih gnijezda===
Mnoge [[ptica]] trkačica u porodici ''Apodidae'', tokom sezone gnježđenja,
==Stimulacija==
Proizvodnja pljuvačke je putem
Pljuvačke podstaknuta simpatičkom inervacijom je gušća, a parasimpatički stimulirana je više vodenasta. Simpatičke stimulacije pljuvačke se luči kako bi se olakšalo disanje, dok je parasimpatička olakša probavu.
Parasimpatička stimulacije dovodi do otpuštanja [[acetilholin]]a (''ACH'') u pljuvačku. ''ACH'' se veže za
Simpatičke stimulacije rezultira u oslobađanju norepinefrina. Norepinefrinsko vezivanje za α-adrenergičk receptor će izazvati povećanje unutarćelijske
Proizvodnja pljuvačke može biti ljekovita, kada stimuliše tzv. sialagoge. Također je mogu potisnuti tzv. antisialagzi.<ref>{{GeorgiaPhysiology|6/6ch4/s6ch4_6.</ref><ref>Fejerskov O., Kidd
E. (2008): The disease and its clinical Management, 2nd edition. Wiley-Blackwell, London, ISBN 978-1-4051-3889-5.</ref>
==Dnevno lučenje pljuvačke==
Postoji mnogo rasprava o količini sline koju zdrava osoba dnevno proizvede. Procjene se kreću od 0 ,75-1,5 litara dnevno, a općeprihvaćeno je da za vrijeme spavanja ta količina iznos pada gotovo na gotovo nulu. Kod
==Sadržaj pljuvačke==
Proizvedena u pljuvačnim [[žlijezda]], ljudska pljuvačka sadrži oko 99,5% vode, ali i
To je tečnost koja sadrži
*'''Voda''',<br>
*'''Elektroliti''': <br>
Line 49 ⟶ 57:
**[[Jod]] (mmol/L koncentracija je obično veća od plazme, ali je zavisna varijable, prema unosu joda)<br>
*'''Sluz''' (sluz u pljuvački se uglavnom sastoji od mukopolisaharida i glikoproteina)<br>
*'''Antibakterijska jedinjenja''' (tiocijanat, [[vodik-peroksid]]
*'''Epidermski faktor rasta (EGF)'''<br>
*'''Različiti enzimi'''; U pljuvački postoje tri glavna [[enzim]]a:<br>
**α-amilaza (EC3.2.1.1), ili ptijalin, koji luči ćelije parotidne i submandibularne žlijezde; počinje probavu skroba prije nego što se hrana i proguta; ima [[pH]] optimum od 7,4
**Jezična lipaza, koja se luči iz acinusnih ćelije sublingvalne žlijezde; ima pH optimum oko 4,0 tako da se ne aktivira do ulaska u kiselu sredinu [[želudac|želuca]]<br>
**Kalikrein, [[enzim]] koji cijepa kininogen proteolitičkom visoko-molekulskom težinom za proizvodnju bradikinina, koji je vazodilatator; luče ga acinusne ćelije sve tri velike
**Antimikrobna enzime koji ubijaju bakterije<br>
***Lizozim <br>
Line 64 ⟶ 72:
*'''Ćelije''': možda čak 8 miliona ljudskih i 500 miliona bakterijskih ćelija po ml. Prisutnost [[bakterija|bakterijskih]] produkata (male organske kiseline, amini, i tiol) izaziva slinenje, a ponekad imaju neprijatan miris<br>
*'''Opiorfin''', supstanca bolova koja se nađe u ljudskoj pljuvački<br>
*'''Haptocorin''', [[protein]] koji se veže za [[vitamin B12]] za zaštitu od degradacije u želucu, prije nego što se vezuje za unutrašnji faktor.
==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Pljuvačna žlijezda]]
Line 72 ⟶ 82:
*[[Žlijezda]]
*[[Varenje]]
{{Probava}}
[[Kategorija:Probavni sistem]]
[[Kategorija:Egzokrini sistem]]
|