Razlika između verzija stranice "Vjetroelektrana"

 

[[Historija vjetroelektrana]] i korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili [[Jedrenje|jedra]] na [[brod]]ove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivog izvora energije]]. Može se reći da je na neki način [[vjetar]] bio taj koji je pokrenuo eru istraživanja i omogućio prijenos robe i dobara u neslućenim količinama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih [[Jedro|jedara]] uslijedilo je korištenje energije vjetra za obavljanje [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]] u [[mlin]]ovima i za pokretanje vodenih [[pumpa|pumpi]] (posebno u [[Holandija|Holandiji]], na srednjem zapadu [[SAD]]-a i u zabačenim dijelovima [[Australija|Australije]]). U modernim vremenima s dolaskom i izumom [[električna energija|električne energije]] počinju se upotrebljvati u svrhu proizvodnje iste, međutim tek u zadnja dva desetljeća zbog sve većeg [[Zagađenje|zagađenja okoliša]] počinju svoj značajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za blisku budućnost.

{{prijevod}}

== Prednosti i nedostaci ==

 

Najveći svjetski proizvođač vjetroagregata je trenutno danski ''Vestas'', drugi je kineski ''Sinovel'', a prate ih američki ''GE'', i kineski ''Goldwind''. Na petom mjestu je njemački ''Enercon''. Treba napomenuti da su moderni vjetroagregati napravljeni potpuno u skladu s zahtjevima električnih prijenosnih i distribucijskih mreža, odnosno prema pravilima funkcioniranja istih, te gotovo po svemu imaju osobine klasičnih [[elektrana]]. Jedini izuzetak je intermitentnost samog izvore energije. <ref> [www.vjetroelektrane.com/znacaj-i-vizija?showall=1] "Značaj i vizija energije vjetra u budućnosti", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref>

== Reference ==

{{reference}}