Razlika između verzija stranice "Mahovine"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 8:
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = '''Bryophyta'''
| razdioba_stepen =Natklase
| razdioba =Natklase
*''Anthocerotopsida'' ("rogate" mahovine),
*''Marchantiopsida''
*''Briopsida'' (prave mahovine)<br>
Sinonimi:
*''Musci'' L.
* ''Muscineae'' Bisch.
}}
'''Mahovine''' su skupina najjednostavnije građenih kopnenih [[biljka|biljaka]] kija obuhvata oko 23.000 [[vrsta]]. Najčešće jako male biljke koje preferiraju vlažna staništa i sjevernie ekspozicije [[tlo|tala]], kore šumskog drveća ili u vidu zelenog pokrivača šumskog tla. Iako su početnim stepenicama evolucije kopnenih višećelijskih biljaka, imaju niz prilagodbi koje im to omogućavaju. Zato se javljaju i u pustinjama i tundrama sa oskudnim vodnim režimom.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref>
Line 33 ⟶ 36:
*Nevaskularne su biljke, tj. nemaju diferenciran provodni sustava na [[floem]] i [[ksilem]] za snabdijevanje [[voda|vodom]] i hranjivim [[tvar|tvarima]]. Zato ih sve mahovine mogu upijati svojom čitavom površinom.
*Također im nedostaje unutrašnjnja potporna konstrukcija, jer njihove [[ćelije (biologija)|ćelije]] ne posjeduju čvrsti [[lingin]], koji je redovno prisutnu u provodnom [[tkivo|tkivu]] stablašica koje su višem stupnju razvoja.
*Vegetativni [[organ]]i mahovina nisu u potpunosti formirani u tri osnovna dijela: [[korijen (biljke)|korijen]], [[stabiljka|stabljiku]] i [[list]] (kao kod ostalih [[stablašica]]), nego imaju analogne tvorevine. Umjesto korijena, većina mahovina ima tanke cjevčice u vidu [[dlaka|dlačica]] koje se označavaju kao ''rizoidi''. Tijelo mahovine se pomoću njih učvršćuje za podlogu i opskrbljuje hranjivim materijama. Stablu stablašica odgovara ''stabalce'', a umjesto [[list|listova]] mahovine imaju ''listiće'' (''filoidi'').
Prema habitusu stabalca mahovine se dijele u dvije grupe:
| |||