Razlika između verzija stranice "Životinje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)+Dopuna
Red 53:
'''Životinje''' ({{la|Animalia}}) značajna su grupa [[organizam]]a živog svijeta koji su svrstani u životinjsko [[carstvo (biologija)|carstvo]]. Općenito su to višećelijski organizmi koji sposobni da se kreću i prilagođavaju okolinskim uvjetima, te da se hrane drugim organizmima ili njihovim ostacima. Spadaju u domen ''[[eukarioti|Eukariota]]''.<ref>McKenna, M. C., Bell, S. K. (1997). Classification of Mammals: Above the species level. New York: Columbia University Press. ISBN 0-231-11013-8.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Kavanagh, M. (1983). A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates. New York: Viking Press. p. 18. ISBN 0-670-43543-0.</ref><ref name=Linn1758>{{cite book |last=Linnaeus |first=Carolus |authorlink=Carl Linnaeus |title=Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. |edition=10. |publisher=Holmiae (Laurentii Salvii) |year=1758 |url=http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |accessdate=22. 9. 2008 |language=la | archiveurl=http://web.archive.org/web/20081010032456/http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |archivedate=10. 10. 2008}}</ref>
== Porijeklo i fosilni tragovi==
== Osobine ==
[[Datoteka:Dunkleosteus BW.jpg|thumb|desno|300px|''[[Dunkleosteus]]'' je bio prethistorijska [[riba]] dužine oko 10 m.<ref>http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html Monster fish crushed opposition with strongest bite ever]</ref>]]
Preovladava uvjerenjr da životinje vode porijeklo od [[eukarioti|eukariotskih]] [[bičari|bičara]].<ref>{{cite book|last=Campbell|first=Niel A.|title=Biology|year=1990|publisher=Benjamin/Cummings Pub. Co.|isbn=978-0-8053-1800-5|edition=2nd|page=560}}</ref> Najbliži živući srodnici tih oblika su [[Choanoflagellatea|hoanoflagelati]], čija morfologija podsjeća na hoanocite nekih spužvi (ćelije koje im pokrivaju unutrašnju površinu). Molekulsko-biološka istraživanja svrstavaju životinje u nadgrupu živog svijeta pod nazivom ''Opisthokonta'', u koji spadaju i hoanoflagelati, [[gljive]] i nekolicina malenih [[parazit]]skih [[protisti|protista]]. Hoanoflagelati su dobili naziv po pozadinskoj poziciji biča (u tvorevini koja liči na kragnu), u pokretljivim ćelijama, što se također javlja i kod [[spermatozoid]]a većine sisara, dok većina ostalih eukariota ima anteriorni [[bič (biologija)|bič]].
 
Prvi fosili koji su vjerovatno ostaci životinja javljaju se u formaciji Trezona u [[Australija|Južnoj Australiji]].<ref> http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo934.html.</ref> Smatra se da su to bili rane spužve. Pronađeni su u stijenama koje su datirane na oko 665 miliona godina.
 
Naredni mogući najstariji fosil životinja potiče iz kraja prekambrija, prije oko 610 miliona godina, a spada u tzv. [[ediakaran|edijakarijsku biotu]].<ref>{{cite book |title=The annotated Origin: a facsimile of the first edition of On the origin of species |year=2009 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-03281-1 |last1=Costa |first1=James T. |last2=Darwin |first2=Charles |page=308}}</ref> Međutim, vrlo ih je teško dovesti u vezu sa kasnijim fosilima. Neki od njih možda predstavljaju pretke današnjih oblika životinja, ali su možda i odvojene grupe, pa, ako se to potvrdi, uopće i ne spadaju u životinje.
 
Osim njih, preci najpoznatijih[[koljeno (taksonomija)|koljena]] životinjskog carstva javljaju se više ili manje u isto vreme tokom [[kambrij]]a, prije oko 542 miliona godina.<ref>{{cite book |last1=Milsom |first1=Clare |last2=Rigby |first2=Sue |title=Fossils at a Glance |year=2009 |publisher=John Wiley and Sons |isbn=978-1-4051-9336-8}}</ref> Još uvek je predmet rasprava da li taj događaj, koji se naziva [[kambrijska eksplozija|kambrijskom eksplozijom]], predstavlja brzu divergenciju među različitim grupama ili promenu uslova u staništu zbog kojih su se njihovi ostaci lakše fosilizirali.
 
Neki paleontolozi smatraju da su se životinje pojavile mnogo prije kambrijske eksplozije biodiverziteta, moguće čak i prije milijardu godina.<ref>Campbell N. A., Reece J. B. (2005): Biology, 7th Ed. Pearson, Benjamin Cummings, ISBN 978-0-8053-7171-0.</ref> Fosilizirani tragovi, poput otisaka tijela i jazbina, iz ere tonija ukazuju na prisustvo triploblastulnih crva, sličnih [[metazoa|metazoama]], približno iste veličine (širine oko 5&nbsp;mm) i kompleksnosti kao gliste. Početkom ovog geološkog perioda, prije oko milijardu godina, došlo je do smanjenja diverziteta [[stromatoliti|stromatolita]], što može ukazivati na pojavu životinja koje su se njima hranile, budući da im je, nakon [[permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog]] i [[ordovicijsko-silursko izumiranje|ordovicijsko-silurskog izumiranja]] diverzitet također porastao. Međutim, otkriće tragova koji su vrlo slični onima iz današnjih stijena, stvara nalaz ostataka ogromnog jednoćelijskog protista ''Gromia sphaerica'', koji baca sumnju u njihov status dokaza rane evolucije životinja.<ref>http://www.biology.duke.edu/johnsenlab/pdfs/pubs/sea%20grapes%202008.pdf.</ref><ref>http://web.archive.org/web/20081216211211/http://www.biology.duke.edu/johnsenlab/pdfs/pubs/sea%20grapes%202008.pdf.</ref><ref>http://www.msnbc.msn.com/id/27827279/.</ref>
 
Procjenjuje se da je izumrlo čak 99,9% svih životinja koje su ikada postojale.<ref>http://www.bbc.co.uk/lastchancetosee/sites/about/extinction.shtml The thing about extinction.</ref>
== Osobenost ==
Životinje su [[živo biće|živa bića]], koja svoju [[energija|energiju]] ne dobijaju [[fotosinteza|fotosintezom]] nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim [[organizam|organizmima]] a za [[disanje]] treba im [[kisik]]. Većina životinja je pokretna i ima [[čula]]. Prirodno-naučno gledano i [[čovjek]]a treba smatrati životinjom. [[Biologija ponašanja]] je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane [[uzorak ponašanja|uzorke ponašanja]] i određene znakove koje nazivamo i [[govor životinja]] (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" [[kultura|kulturu]]. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa [[višećelijski organizmi|višećelijskim organizmima]], međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.<ref>Hutchins M. (2003): Grzimek's animal life encyclopedia, 2nd ed. Gale, Detroit: Gale, ISBN 0787657778.</ref><ref>Cresswell J. (2010): The Oxford dictionary of word origins, 2nd edition. Oxford University Press, New York, ISBN 978-0-19-954793-7.</ref>