Razlika između verzija stranice "Životinje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 51:
* [[Vetulicolia]] †
}}
'''Životinje''' ({{la|Animalia}}) značajna su grupa [[organizam]]a živog svijeta koji su svrstani u životinjsko [[carstvo (biologija)|carstvo]]. Općenito su to višećelijski organizmi koji sposobni da se kreću i prilagođavaju okolinskim uvjetima, te da se hrane drugim organizmima ili njihovim ostacima. Spadaju u domen ''[[eukarioti|Eukariota]]''.<ref>McKenna, M. C., Bell, S. K. (1997). Classification of Mammals: Above the species level. New York: Columbia University Press. ISBN 0-231-11013-8.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Kavanagh, M. (1983). A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates. New York: Viking Press. p. 18. ISBN 0-670-43543-0.</ref><ref name=Linn1758>{{cite book |last=Linnaeus |first=Carolus |authorlink=Carl Linnaeus |title=Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. |edition=[[10th edition of Systema Naturae|10th]]10. |publisher=Holmiae (Laurentii Salvii) |year=1758 |url=http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |accessdate=22. September9. 2008 |language=Latinla | archiveurl=http://web.archive.org/web/20081010032456/http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |archivedate=10. October10. 2008 |deadurl=no}}</ref>
== Osobine ==
Životinje su [[živo biće|živa bića]], koja svoju [[energija|energiju]] ne dobijaju [[fotosinteza|fotosintezom]] nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim [[organizam|organizmima]] a za [[disanje]] treba im [[kisik]]. Većina životinja je pokretna i ima [[čula]]. Prirodno-naučno gledano i [[čovjek]]a treba smatrati životinjom. [[Biologija ponašanja]] je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane [[uzorak ponašanja|uzorke ponašanja]] i određene znakove koje nazivamo i [[govor životinja]] (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" [[kultura|kulturu]]. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa [[višećelijski organizmi|višećelijskim organizmima]], međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.<ref>Hutchins M. (2003): Grzimek's animal life encyclopedia, 2nd ed. Gale, Detroit: Gale, ISBN 0787657778.</ref><ref>Cresswell J. (2010): The Oxford dictionary of word origins, 2nd edition. Oxford University Press, New York, ISBN 978-0-19-954793-7.</ref>
Line 71 ⟶ 72:
 
== Klasifikacija ==
 
Prema savremenim shvatanjima životinje su jedan od carstava eukariota. Obično se djele na tri podcarstva: ''Mesozoa'', ''Parazoa'' i ''Eumetazoa'' koja obuhvataju 39 tipova – koljena. Najveći broj vrsta spada u zglavkare (''Arthropoda''). <br>Napomena: Među prvim zagradama je broj poznatih subhijerarhijskih kategorija, a među drugima: broj opisanih vrsta.
 
Red 238:
* [[Fauna]]
* [[Zoologija]]
* [[Bioantropologija]]
 
== Reference ==
{{reference}}
{{refspisak|2}}
 
== Vanjski linkovi ==
* {{eol|1}}