Razlika između izmjena na stranici "Racionalizam"

Uklonjeno 6 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
 
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temeljizasniva na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od [[Latinski jezik|latinske riječi]] "''racio''" što znači razum. <ref> {{cite web|url=http://bosanski-jezik-i-knjizevnost-ii.webnode.com/news-/racionalizam-i-prosvjetiteljstvo/|title=Bosanski jezik i književnost|work=webnode.com|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>
 
Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti [[Matematika|matematičko]]-[[Geometrija|geometrijskih]] istina. Racionalizam predstavlja osnovu za utemeljenjezasnivanje novovjekovne [[Nauka|nauke]] i njezinihnjenih [[Metodologija|metodoloških]] načela. [[Ontologija|Ontološki]] izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu [[Parmenid]]u. U osnovi leži razumski, logički umni princip ([[Grčki jezik|grč]]. "logos"). Čovjek je biće kojemukojem pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši su umni pojmovi su urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna).
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od [[Latinski jezik|latinske riječi]] "''racio''" što znači razum. <ref> {{cite web|url=http://bosanski-jezik-i-knjizevnost-ii.webnode.com/news-/racionalizam-i-prosvjetiteljstvo/|title=Bosanski jezik i književnost|work=webnode.com|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>
Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u u filozofiji [[René Descartes]]a, [[Baruch Spinoza|Barucha Spinoze]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] i [[Christian Wolff (filozof)|Christiana Wolffa]]. <ref> {{cite web|url=http://proleksis.lzmk.hr/43134/|title=Racionalizam|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>
 
Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti [[Matematika|matematičko]]-[[Geometrija|geometrijskih]] istina. Racionalizam predstavlja osnovu za utemeljenje novovjekovne [[Nauka|nauke]] i njezinih [[Metodologija|metodoloških]] načela. [[Ontologija|Ontološki]] izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu [[Parmenid]]u. U osnovi leži razumski, logički umni princip ([[Grčki jezik|grč]]. "logos"). Čovjek je biće kojemu pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši su umni pojmovi urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna).
Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u u filozofiji [[René Descartes]]a, [[Baruch Spinoza|Barucha Spinoze]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] i [[Christian Wolff (filozof)|Christiana Wolffa]]. <ref> {{cite web|url=http://proleksis.lzmk.hr/43134/|title=Racionalizam|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>
 
== Također pogledajte ==
73.705

izmjena