Verzija na dan 9 oktobar 2015 u 17:59 uredi Nerko65 (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.444 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 6 novembar 2015 u 11:27 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: '''Racionalizam''' je [[Gnoseologija\|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija\|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se ~~temelji~~zasniva na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od [[Latinski jezik\|latinske riječi]] "''racio''" što znači razum. <ref> {{cite web\|url=http://bosanski-jezik-i-knjizevnost-ii.webnode.com/news-/racionalizam-i-prosvjetiteljstvo/\|title=Bosanski jezik i književnost\|work=webnode.com\|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>▼ Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti [[Matematika\|matematičko]]-[[Geometrija\|geometrijskih]] istina. Racionalizam predstavlja osnovu za ~~utemeljenje~~zasnivanje novovjekovne [[Nauka\|nauke]] i ~~njezinih~~njenih [[Metodologija\|metodoloških]] načela. [[Ontologija\|Ontološki]] izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu [[Parmenid]]u. U osnovi leži razumski, logički umni princip ([[Grčki jezik\|grč]]. "logos"). Čovjek je biće ~~kojemu~~kojem pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši su umni pojmovi su urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna). ▼ ▲'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija\|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija\|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od [[Latinski jezik\|latinske riječi]] "''racio''" što znači razum. <ref> {{cite web\|url=http://bosanski-jezik-i-knjizevnost-ii.webnode.com/news-/racionalizam-i-prosvjetiteljstvo/\|title=Bosanski jezik i književnost\|work=webnode.com\|accessdate=9. 10. 2015}} </ref> Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u [[17. vijek\|17.]] i [[18. vijek]]u u filozofiji [[René Descartes]]a, [[Baruch Spinoza\|Barucha Spinoze]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz\|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] i [[Christian Wolff (filozof)\|Christiana Wolffa]]. <ref> {{cite web\|url=http://proleksis.lzmk.hr/43134/\|title=Racionalizam\|work=proleksis.lzmk.hr\|accessdate=9. 10. 2015}} </ref> ▼ ▲Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti [[Matematika\|matematičko]]-[[Geometrija\|geometrijskih]] istina. Racionalizam predstavlja osnovu za utemeljenje novovjekovne [[Nauka\|nauke]] i njezinih [[Metodologija\|metodoloških]] načela. [[Ontologija\|Ontološki]] izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu [[Parmenid]]u. U osnovi leži razumski, logički umni princip ([[Grčki jezik\|grč]]. "logos"). Čovjek je biće kojemu pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši su umni pojmovi urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna). ▲Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u [[17. vijek\|17.]] i [[18. vijek]]u u filozofiji [[René Descartes]]a, [[Baruch Spinoza\|Barucha Spinoze]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz\|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] i [[Christian Wolff (filozof)\|Christiana Wolffa]]. <ref> {{cite web\|url=http://proleksis.lzmk.hr/43134/\|title=Racionalizam\|work=proleksis.lzmk.hr\|accessdate=9. 10. 2015}} </ref> == Također pogledajte ==

Razlika između verzija stranice "Racionalizam"