Razlika između verzija stranice "Marseille"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
No edit summary
Red 69:
}}
[[Datoteka:DSC 5208-MR-NotreDameDeLaGarde.jpg|mini|rihgt|250p| Notre Dame De La Garde]]
'''Marseille''' je po veličini drugi grad u [[Francuska|Francuskoj]], a njegov karakter je određen povoljnim položajem luke u [[Lionski zaljevzaliv|Lionskom zaljevuzalivu]], na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Pogodnosti koje ova luka pruža za povezivanje sredozemnih pomorskih putova sa sjevernom [[Evropa|Evropom]], koristili su i njeni najstariji stanovnici, prije 2600 godina.
 
== Historija ==
 
Lučko naselje pod nazivom '''Massalia''' osnovali su [[Fenicija|Feničani]] u 6. vijeku p. n. e. Ubrzo potom ove prostore osvajaju [[Stara Grčka|Grci]], pod čijom upravom Massalia dobija status republike, a slijedećihsljedećih nekoliko vijekova razvijat će se, ne samo kao središnji lučki i trgovački grad, već i kao priznato kulturno središte, upravno iznimnoizuzetno dobro uređen. Izloženi stalnim napadima velikog [[Liguri|ligurskog plemena]], Grci su zatražili pomoć od [[RimskiRimsko imperijcarstvo|Rimljana]], koji dolaze u Provansu [[125]]. godine p. n. e., kada je Massalia konačno obranjenaodbranjena. Rimljani u potpunosti osvajaju ove prostore [[49]]. godine p. n. e., ali će Massalia (sada '''Massilia''') i slijedeća tri vijeka zadržati status slobodnog trgovačkog grada, koji je imala pod grčkom upravom. Međutim, u tom razdoblju pomorska trgovina je zbog osipanja flote u znatnoj mjeri umanjena, tako da Massilia gubi svoju samostalnost i status slobodnogaslobodnog grada i postaje grad kao i svaki drugi.
 
U poslijerimskom razdoblju Massalia je meta napada raznih [[Barbari|barbarskih]] plemena, te zbog pljački i zaraza od nekada vrlo razvijenog grada ostaju samo gomile ruševina. Nakon prodora [[kršćanstvo|kršćanstva]] početkom 6. vijeka, Crkva preuzima isključivu upravu nad gradom. Kako bi se odbranio od stalnih napada i pljački, grad je u [[7. vijek]]u sužen na utvrđeni dio biskupije.
Red 79:
Ovo područje doživljava ponovni procvat tek u [[10. vijek|10.]] i [[11. vijek]]u, pod zaštitom provansalskih [[vikont]]a, kada postaje polazna luka za [[križarski ratovi|križarske ratove]]. Marseille (nekadašnja Massilia) [[1214]]. ponovno postaje nezavisna republika, ali će takav status zadržati samo 38 godina, do [[1252]]., kada Karl Angus stavlja ovaj grad pod svoju upravu. Usprkos konačnom gubitku samostalnosti, pomorska trgovina preko Sredozemlja doživljava ponovni procvat. Nakon što je [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Provansa]], uključujući i Marseille, ušla u sastav Kraljevine Francuske [[1481]]., grad zadržava posebnu upravu pod nadzorom kraljevih službenika, a [[1660]]., za vrijeme vladavine [[Luj XIV.|Luja XIV.]] počinje se širiti i izvan gradskih zidina.
 
U [[18. vijek]]u građani Marseillea s velikim entuzijazmom prihvaćajuprihvataju revolucionarne ideje, a [[1792]]. godine 500 dobrovoljaca ulazi u [[Pariz]] pjevajući "''Ratnu pjesmu rajnske vojske''", koju su mase ljudi u usputnim mjestima oduševljeno prihvaćale. Pjesma je kasnije postala francuska nacionalna [[himna]] pod nazivom "[[Marseljeza]]". U drugoj polovini [[19. vijek]]a, Marseille se i dalje širi kao "glavna luka Carstva". U tom razdoblju izgrađene su široke avenije i napravljene mnoge monumentalne građevine. Marseille je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], u vrijeme njemačke okupacije, od novembra [[1942]]. do augusta [[1944]]., bio jako središte [[Francuski pokret otpora|Francuskog pokreta otpora]]. Zato su njemačke trupe u dva navrata, [[1943]]. i [[1944]]., minirale četvrti ''Panier district'' i ''Staru luku''.
 
== Privreda ==
 
PoslijeratnoPoslijeratni razdobljeperiod je razdobljeperiod obnove, a razvojem industrije i modernizacijom lučkog kompleksa, Marseille ponovno postaje središte šireg privrednog i geografskog područja, kao i tranzitna luka za cijelu Evropu, u čemu je glavni takmac [[Rotterdam]]u. Koncepcija Marseillea sada je prilično izmijenjena. Grad je izgubio nešto od svoje individualnosti kako bi se bolje integrirao s ostalim dijelovima Francuske i Evrope u cjelini.
 
Budući da su se ljudi iz raznih sredozemnih zemalja vijekovima doseljavali u Marseille, njegovo stanovništvo je oduvijek bilo heterogeno. Teško je opisati "tipičnog" stanovnika ovog sredozemnog grada koji je vrlo uspješno prihvatio nove valove useljenika. Marseille kroz svoju historiju nije bio zaokupljen vanjskim simbolima svoje prošlosti, već je uvijek iznova pokazivao sposobnost prilagodbe potrebama raznovrsne populacije te je znao na najbolji način iskoristiti sve ljudske i prirodne potencijale.
 
Najstarija industrijska proizvodnja u Marseilleu datira iz [[15. vijek]]a, kada je počela proizvodnja sapuna od maslinovog ulja koje se proizvodi u okoliciokolini.
 
Marseille je danas veliko industrijsko središte sa širokom lepezom privrednih djelatnosti, među kojima su najvažnije prerada [[|nafta|nafte]], brodogradnja i metaloprerađivačka industrija. Lučki kompleks '''Marseille-Fos''' najveći je u Francuskoj i jedan je od najvećih u Evropi.
 
== Kultura ==
 
Marseille je kombinacija bogatog i jedinstvenog nasljeđa i jako dinamičnih kulturnih aktivnosti, a uz sve to grad je smješten na izuzetno povoljnom mjestu, u zaljevu s mnogo prelijepih uvala. Kozmopolitski i multietnički Marseille sa svojim gostoprimljivim stanovnicima može predočiti posjetiteljima sve čari Provanse. Sve veći broj svjetskih putnika, koji posjećuju Marseille i njegovu širom svijeta poznatu okolicuokolinu, oduševljavaju se brojnim ostrvima, načičkanim oko luke koja dominira svojom veličinom. Najpoznatije ostrvo je '''Chateau d'If''', na kojem je bio zatočen grof [[Monte Christo]].
 
Ako se baci pogled s brda na kojem se nalazi crkva '''Notre Dame de la Garde''', kao na dlanu se vidi 26 vijekova historije Marseilla: ostatciostaci ''Stare luke'', ''Glavna katedrala'' i crkva ''Svetog Viktora'', rasadnik kršćanstva u Provansi. Pored brojnih različitih kršćanskih vjerskih objekata, Marseille je i grad [[sinagoga]] i [[džamija]]. Impozantno zdanje '''palače Longchamp''' simbol je snage Marseillea u 19. vijeku, dok su arhitekturu 20. vijeka označili tzv. "''living machine''", stambene jedinice koje je projektirao poznati arhitekt '''Le Corbusier'''. Ali ovo su samo neke od znamenitosti koje je Marseille sačuvao kroz historiju.
Živopisni, dinamični i sredozemni Marseille zaista je jedinstven te ni po čemu ne sliči drugim francuskim gradovima.
 
Sa svojih 25 pozorišta, 10 koncertnih dvorana, operom, nacionalnim [[balet]]nim ansamblom, filmskim studijom, zatim nekoliko vrlo poznatih rap grupa, Marseille se uvrštava u velika umjetnička središta Evrope. Ovaj grad se može pohvaliti i sa svoja 22 muzeja i centra kulturne baštine. Mnogobrojni umjetnici svjetske klase imaju svoj studio u Marseilleu, a u ovomeovom gradu se održavaju mnogi festivali na nacionalnojnacionalnom i međunarodnojmeđunarodnom razininivou.
Ako se baci pogled s brda na kojem se nalazi crkva '''Notre Dame de la Garde''', kao na dlanu se vidi 26 vijekova historije Marseilla: ostatci ''Stare luke'', ''Glavna katedrala'' i crkva ''Svetog Viktora'', rasadnik kršćanstva u Provansi. Pored brojnih različitih kršćanskih vjerskih objekata, Marseille je i grad [[sinagoga]] i [[džamija]]. Impozantno zdanje '''palače Longchamp''' simbol je snage Marseillea u 19. vijeku, dok su arhitekturu 20. vijeka označili tzv. "''living machine''", stambene jedinice koje je projektirao poznati arhitekt '''Le Corbusier'''. Ali ovo su samo neke od znamenitosti koje je Marseille sačuvao kroz historiju.
 
Sa svojih 25 pozorišta, 10 koncertnih dvorana, operom, nacionalnim [[balet]]nim ansamblom, filmskim studijom, zatim nekoliko vrlo poznatih rap grupa, Marseille se uvrštava u velika umjetnička središta Evrope. Ovaj grad se može pohvaliti i sa svoja 22 muzeja i centra kulturne baštine. Mnogobrojni umjetnici svjetske klase imaju svoj studio u Marseilleu, a u ovome gradu se održavaju mnogi festivali na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
 
== Posebnost ==
 
Svako ko ima priliku posjetiti Marseille treba obveznoobavezno kušati '''bouillabaisse''', poznati sredozemni riblji specijalitet. Ono po čemu se ovo jelo razlikuje od drugih ribljih specijaliteta jest jedinstveni okus koji mu daju [[šafran]], sjeme [[koromač]]a i sok od [[narandža|narančenarandže]]. Vještina potrebna za pripremu ovog specijaliteta sastoji se u tome da se sačuva delikatesni okus ribe a da se pritom ne poremeti simfonija svih sastojaka. U svakom slučaju, bouillabaisse nije obično jelo. Priprema se za posebne, svečane prilike i predstavlja pravu ritualnu gozbu. Iako se bouillabaisse nalazi na jelovniku svakog lučkog mjesta provansalske obale, marsejska ima posebnu reputaciju i čuvena je širom svijeta.
 
{{Evropski gradovi kulture}}