Razlika između verzija stranice "Arhaik"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
mNo edit summary |
||
Red 6:
Početkom arhaika, [[toplinski tok]] [[Zemlja|Zemlje]] bio je gotovo tri puta veći od današnjeg te dvostruko veći od onoga u [[proterozoik]]u. Višak [[toplota|toplote]] mogao je dolaziti od toplote zaostale nakon prirasta [[planet]]a, dijelom od toline nastanka [[željezo|željezne]] [[Zemljina jezgra|jezgre]], a djelomično uzrokovan većom rediogenetskom proizvodnjom toplote od kratkoživućih nestabilnih elemenata poput [[uranijum]]a-235.
Zemlja u ranome arhaiku vjerovatno je imala različit tektonski stil – mnogo dinamičniji od današnjeg, zbog izrazitijih [[konvekcija|konvekcijskih]] strujanja u [[Zemljin plašt|plaštu]], čemu je uzrok bio već spomenuti veliki toplinski tok. [[Tektonska ploča]] omogućila je nastanak [[kontinent|kontinenata]], koji su se povećavali ili pretaljivanjem morske kore u zonama [[subdukcija|subdukcije]], čime je procesima [[magmatska diferencijacija|diferencijacije]] nastajala sve felzitnija [[magma]], ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smtraju da je
Tim procesima u arhaiku nastali su prvi kratoni – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: Kanadski štit ([[Sjeverna Amerika]]), Baltički štit ([[Evropa]]), Sibirski kraton ([[Azija]]), Gvajanski štit, Brazilski štit, Patagonijski štit ([[Južna Amerika]]), Zapadnoafrički štit, Angola-kasai štit, Tanzanijski štit, Rodezijsko-transvalski štit ([[Afrika]]), Indijski kraton, Ygarn štit, Pilbara štit ([[Australija]]).
| |||