Razlika između verzija stranice "Francij"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 79:
Ovaj element je otkrila [[Marguerite Perey]] 1939. u [[Francuska|Francuskoj]] po kojoj je element i dobio ime. Francij je bio posljednji element koji je otkriven u prirodi prije nego što je sintetiziran.<ref group="note">Neki sintetički elementi, poput [[tehnecij]]a i [[plutonij]]a kasnije su nađeni i u prirodi.</ref> Izvan laboratorije, francij je ekstremno rijedak, a samo u tragovima se može pronaći u rudama [[uranij]]a i [[torij]]a, gdje se izotop francij-223 neprestano formira i raspada. U svakom trenutku u cjelokupnoj Zemljinoj kori nalazi se samo 20 do 30 g francij; drugi izotopi (osim francij-221) su potpuno sintetički. Najveća količina proizvedena u laboratoriji bio je klaster sa više od 300 hiljada atoma francija.<ref name=chemnews/>
== Osobine ==▼
Francij je najnestabilniji element koji se javlja u prirodi. Njegov najstabilniji izotop, francij-223, ima [[vrijeme poluraspada]] od samo 22 minute. U usporedbi s njim, [[astat]] kao drugi najnestabilniji prirodni element ima vrijeme poluraspada od 8,5 sati.<ref name="andyscouse" /> Svi izotopi francija raspadaju se na neki od tri elementa: astat, [[radij]] ili [[radon]].<ref name="andyscouse" /> Francij je također manje stabilan od svih težih sintetičkih elemenata sve do elementa 105 ([[dubnij]]).<ref name="CRC2006" />
Francij je alkalni metal čije hemijske osobine najvećim dijelom sliče [[cezij]]u.<ref name="CRC2006" /> On je teški element sa samo jednim valentnim [[elektron]]om,<ref name="WinterM" /> te ima najveću ekvivalentnu težinu među svim elementima.<ref name="CRC2006" /> Tečni francij, ako se dobije, trebao bi imati [[Površinski napon|površinsku napetost]] od 0,05092 N/m pri temperaturi svog [[talište|topljenja]].<ref name="kozhitov" /> Za francij je izračunato da mu se tačka topljenja nalazi oko 27 °C (80 °F, 300 K).<ref name="losalamos"/> Međutim, ona nije sa sigurnošću određena zbog velike rijetkosti ovog elementa i njegove radioaktivnosti. Također, njegova tačka ključanja od 677 °C (1250 °F, 950 K) nije sa sigurnošću utvrđena.
== Zastupljenost ==
Francij se u prirodi javlja kao radionuklid <sup>223</sup>Fr sa rudama [[uranij]]a. Otkrila ga je Marguerite Perey 1939. godine na Institutu Curie ([[Pariz]]). Francij nastaje kao rezultat [[alfa-zraci|alfa]] raspada [[aktinij]]a.
▲== Osobine ==
== Napomene ==
Line 90 ⟶ 92:
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="kozhitov">{{cite journal|last = Kozhitov| first = L. V.
| last2=Kol'tsov|first2=V. B. |last3=Kol'tsov|first3=A. V.
| title = Evaluation of the Surface Tension of Liquid Francium|journal = Inorganic Materials| volume = 39| issue = 11|pages = 1138–1141| date = 2003|doi = 10.1023/A:1027389223381}}</ref>
<ref name="WinterM">{{cite web| author = Winter Mark| title = Electron Configuration| work = Francium| publisher = The University of Sheffield| url = http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Fr/eneg.html |pristupdatum = 18.4.2007}}</ref>
<ref name="CRC2006">{{Cite book |year=2006 |title = CRC Handbook of Chemistry and Physics |volume = 4|page= 12|publisher = CRC|isbn= 0-8493-0474-1}}</ref>
<ref name="losalamos">{{cite web| title = Francium| publisher = Los Alamos National Laboratory|year= 2011| url = http://periodic.lanl.gov/87.shtml|pristupdatum =19.2.2012}}</ref>
<ref name="andyscouse">{{cite web| author = Price Andy| title = Francium|datum = 20.12.2004| url = http://www.andyscouse.com/pages/francium.htm|pristupdatum = 19.2.2012}}</ref>
<ref name=chemnews>{{cite journal|url=http://pubs.acs.org/cen/80th/francium.html|title=Francium|journal=Chemical and Engineering News|year=2003|author=Luis A. Orozco }}</ref>
<ref name="binder">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, ISBN 3-7776-0736-3.</ref>
| |||