Razlika između verzija stranice "Francij"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 74:
}}
|}}
'''Francij''' ({{lat|francium}}) jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Fr''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 87. U prošlosti bio je poznat kao ''eka''-[[cezij]] i [[aktinij]] K.<ref group="note">Zapravo samo njegov najstabilniji izotop, francij-223.</ref> Po Paulingovoj skali, on je najmanje [[elektronegativnost|elektronegativni]] element. Međutim, po drugim skalama kao naprimjer Allenovoj, manje elektronegativan od francija je samo cezij. Francij je veoma [[radioaktivnost|radioaktivan]] metal koji se raspada na [[astat]], [[radij]] i [[radon]]. Pošto je alkalni metal, ima jedan valentni [[elektron]].
Francij u većim komadima ne postoji. Na osnovu općeg izgleda drugih elementa u istoj koloni periodnog sistema, moguće je pretpostaviti da bi francij također mogao biti metal visokog odsjaja, kada bi pošlo za rukom sakupiti ga u dovoljnoj količini da bi se mogao posmatrati u čvrstom stanju ili kao tečnost. Međutim, dobijanje takvog uzorka je gotovo nemoguće, jer bi ogromna toplota raspada (vrijeme poluraspada njegovog najduže živućeg izotopa je 22 minute) gotovo odmah isparila bilo koju vidljivu količinu elementa.
Ovaj element je otkrila [[Marguerite Perey]] 1939. u [[Francuska|Francuskoj]] po kojoj je element i dobio ime. Francij je bio posljednji element koji je otkriven u prirodi prije nego što je sintetiziran.<ref group="note">Neki sintetički elementi, poput [[tehnecij]]a i [[plutonij]]a kasnije su nađeni i u prirodi.</ref> Izvan laboratorije, francij je ekstremno rijedak, a samo u tragovima se može pronaći u rudama [[uranij]]a i [[torij]]a, gdje se izotop francij-223 neprestano formira i raspada. U svakom trenutku u cjelokupnoj Zemljinoj kori nalazi se samo 20 do 30 g francij; drugi izotopi (osim francij-221) su potpuno sintetički. Najveća količina proizvedena u laboratoriji bio je klaster sa više od 300 hiljada atoma francija.<ref name=chemnews/>
== Zastupljenost ==
Line 82 ⟶ 86:
Kako se radi o najmanje stabilnom elementu od prvih 101 elemenata u [[periodni sistem|periodnom sistemu elemenata]], podaci o njegovim osobinama dobivene su samo radiohemijskim metodama. Njegove hemijske osobine su slične [[cezij]]u.
== Napomene ==
<small><references group="note"/></small>
== Reference ==
{{refspisak|
<ref name=chemnews>{{cite journal|url=http://pubs.acs.org/cen/80th/francium.html|title=Francium|journal=Chemical and Engineering News|year=2003|author=Luis A. Orozco }}</ref>
<ref name="binder">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, ISBN 3-7776-0736-3.</ref>
<ref name="vdw">Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar: ''Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group''. u: J. Phys. Chem. A. 2009, 113, str. 5806–5812, {{doi|10.1021/jp8111556}}</ref>
| |||