Razlika između verzija stranice "Aminokiselina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 13:
 
== Biološka uloga ==
Mnogi važni proteinotvorne i druge aminokiseline također imaju kritične neproteinske uloge u [[organizam|organizmu]]. Na primjerNaprimjer, u ljudskom [[mozak|mozgu]], glutamat ([[glutaminska kiselina]]) i [[gama-amino-buterna kiselina]] ("[[GABA]]", nestandardna gama-amino kiselina) su, respektivno, glavni [[neurotransmiter]]i.<ref name="pmid12467378">{{cite journal | author = Petroff OA | title = GABA and glutamate in the human brain | journal = Neuroscientist | volume = 8 | issue = 6 | pages = 562–573 |date=December 2002 | pmid = 12467378 | doi = 10.1177/1073858402238515| url = http://nro.sagepub.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12467378 }}</ref>
[[hidroksiprolin]] (glavna komponenta vezivnog tkiva [[kolagenvezivno tkivo|kolagena]]a) je sintetiziran iz [[prolin]]a; standardna amino kiseline [[glicin]] se koristi za sintezu porfirina u [[eritrocit|crvenim krvniim zrnacima]]; ne-standardni [[karnitin]] koristi se u transportu [[lipid]]a.
 
Devet proteinotvornih aminokiselina se nazivaju [[esencijalnesencijalna aminokiselina|"esencijalne"]] za ljude, jer oni ne mogu biti stvoreni iz drugih jedinjenj pa se moraju uzeti u [[hrana|hrani]]. Druge mogu biti uslovno bitne (uvjetno esencijalne) za određene dobi ili zdravstvena stanja. Esentialne aminokiseline mogu se također razlikovati između [[vrsta]]. Na primjer, kod [[preživarapreživar]]a, kao što su goveda određeni broj aminokiselina dobijaju putem [[mikrobmikrobiologija|mikroba]]a u prvoj komori želuca.
 
Osobiti značaj aminokoseline imaju kao gradivne jedinice [[enzim]]a, koji su regulatori procesa razvoja svih elemenata građe i funkcije [[organizam]]a.<ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4. </ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref>
 
Zbog svoje biološke važnosti, amino kiseline su važni u ishrani i najčešće se koriste kao dodatak ishrani i fertilizator u tehnologiji proizvodnje hrane. U industriji se uzimaju za proizvodnju lijekova, biorazgradljive plastike asimetrične katalize.
 
== Pregled ==
*Po [[Hemija|hemijskom]] smislu, dakle, aminokiseline su jedinjenja koja sadrže amino [[funkcionalna grupa|grupu]] (-NH<sub>2</sub>) i karboksilnu grupu (-COOH). Njihova glavna biološka uloga je izgradnja proteina, mada postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav proteina i nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i citrulin). Sve aminokiseline koje grade proteine su α-aminokiseline pošto su amino i karboksilne grupe vezane za isti, α-atom ugljenika. Pored amino i karboksilne grupe, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se sa R. R-grupe sadrže karakteristične osobine pojedinih aminokiselina, i mogu ih činiti alifatični ili aromatični bočni lanci koji mogu sadržati druge reaktivne grupe, mogu biti više ili manje polarne, hidrofilne ili hidrofobne itd. R-grupa predstavlja osnovu za sljedeću podjelu aminokiselina: