Razlika između verzija stranice "Historija Egipta"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pne ispravka
No edit summary
Red 3:
[[Datoteka:Egypt.Hathor.jpg|desno|mini|200px|[[Hathor]]]]
 
'''Historija Egipta''' je bila duga i bogata zbog toka rijeke [[Nil]] sa svojim plodnim dolinama i [[Delta Nila|deltom]]. Njegova bogata historija također dolazi od njenih stanovnika i vanjskog uticaja. Veći dio drevne historije Egipta bio je misterija sve dok se nisu dešifrirali drevni [[egipatski hijeroglifi]] uz pomoć [[Ploča iz Rossete|ploče iz Rossete]]. [[Velika piramida u Gizi]], kao jedna od sedam svjetskih čuda, još uvijek stoji. [[Svjetionik u Aleksandriji]], jedan od sedam svjetskih čuda, je nestao a [[Aleksandrijska biblioteka]] je jedinstvena već stoljećima.
'''Historija Egipta''' se smatra najdužom kontinuiranom historijom ujedinjene države u svijetu. Dolina [[Nil]]a formira prirodnu geografsku i ekonomsku cjelinu, koju sa istoka i zapada oblikuju pustinje, na sjeveru more a na jugu [[Katarakti Nila]]. Potreba za jedinstvenim autoritetom koji bi upravljao navodnjavanjem uz pomoć Nila je u [[Egipat|Egiptu]] doveo do stvaranje prve [[država|države]] u svijetu oko [[3000. p. n. e.]] Specifične geografske okolnosti su otežavale napade vanjskim narodima i državama, pa je [[Drevni Egipat|faraonski Egipat]] dugo vremena bio nezavisna i samodovoljna država. [[Hiksi]] su bili prvi strani vladari Egipta, ali su se njih drevni Egipćani uspjeli osloboditi. [[Novoasirsko Carstvo]] je također neko vrijeme kontolisalo Egipat, prije nego što su Egipćani ponovno stekli kontrolu.
 
Ljudska naselja u Egiptu postoje još od 40.000. godine p.n.e. [[Stari Egipat|Stara egipatsk]]<nowiki/>a civilizacija se spojila 3.150. godine p.n.e. političkim ujedinjenjem [[Gornji i Donji Egipat|Gornjeg i Donjeg Egipta]] pod prvim faraonom iz [[Prva egipatska dinastija|Prve dinastije]] [[Narmer|Narmerom]]. Stari Egipat sa faraonima na čelu je trajao sve do osvajanja Egipta od strane [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]] u 6. stoljeću p.n.e.
Međutim, jednom kada je Egipat potpao pod stranu vlast, pokazalo se da se nje teško riješiti, pa je 2.400 godina Egipat uglavnom bio pod vlašću [[Historijske sile|stranih sila]]: [[Nubijsko Carstvo|Nubijaca]], [[Perzijsko Carstvo|Perzijanaca]], [[Antička Makedonija|Makedonaca]], [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], [[Bizanstko Carstvo|Bizantinaca]], [[Arapsko Carstvo|Arapa]], [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]], [[Francuska invazija Egipta|Francuza]] i [[Britansko Carstvo|Britanaca]]. Za vrijeme tih 2.400 godina Egiptom su kao nezavisnom državom vladali [[Ptolomejevići]], [[Dinastija Ikhšidid|Ikhšididi]], [[Fatimid]]i, [[Dinastija Ayyubid|Ayyubidi]], [[Mameluk|Mameluci]] i [[Historija Egiptom pod dinastijom Muhammada Alija|Muhammad Ali]]. Osnivači tih dinastija, međutim, nisu bili rodom iz Egipta.
 
[[Antička Makedonija|Makedonski]] vladar [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Velik]]<nowiki/>i je 332. godine p.n.e. osvojio Egipat i srušio Ahemenidsko carstvo uspostavivši [[Helenizam|helenističko]] [[Ptolomejsko kraljevstvo]], čiji je prvi vladar bio jedan od Aleksandrovih bivših generala [[Ptolomej I Soter]]. Ptolomejevi nasljednici su se morali boriti protiv domaćih pobuna i bili su umiješani u strane građanske ratove koji su doveli do pada kraljevstva i njegovog konačnog pripajanja [[Antički Rim|Rimu]]. Smrću [[Kleopatra VII|Kleopatre]] završava nezavisnost Egipta i Egipat postaje jedna od pokrajina Rimskog carstva.
Kada je [[Gamal Abdel Nasser]] ([[predsjednik Egipta]]) (1954–1970) rekao da je prvi [[Egipćani]]n koji upravlja Egiptom od vremena [[faraon]]a [[Nectanebo II|Nectaneboa II]], svrgnutog od strane Perzijanaca [[343. p. n. e.]], samo je malo pretjerivao.
 
[[Egipat (Rimska provincija)|Rimska vlast u Egiptu]] (uključujući i [[Bizantijsko carstvo|Bizantijsku]]) je trajala od 30. godine p.n.e. do 641. godine, sa kratkim zauzimanjem od starne [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskog carstva]] između 619. i 629. godine, poznatim kao [[Sasanidski Egipat]]. Nakon [[Arapsko osvajanje Egipta|arapskog osvajanja Egipta]], dijelovi Egipta postaju provincije [[Hilafet|halifata]] za vrijeme muslimanskih dinastija: [[Rashidun halifat|Rashidun halifata]] (362. - 661.), [[Omejadski halifat|Omejadskog halifata]] (661. - 750.), [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] (750. - 909.), [[Fatimidski halifat|Fatimidskog halifata]] (909. - 1171.), [[Ajubidi|Ajubidskog sultanata]] (1171. - 1250.) i [[Memlučki sultanat|Memlučkog sultanata]] (1250. - 1517.). Osmanlijski sultan [[Selim I]] 1517. godine zauzima Kairo čime Egipat dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva.
U ovoj enciklopediji je egipatska historija podijeljena u osam perioda:
 
* [[Historija Drevnog Egipta]]: [[3100. p. n. e.]] do [[525. p. n. e.]]
[[Egipatski ejalet|Egipat je ostao u sastavu Osmanlijskog carstva]] do 1867. godine, sa kratkom [[Francuska invazija na Egipat i Siriju|Francuskom okupacijom]] od 1798. do  1801. godine. Od 1867. godine Egipat je postao autonomna država pod nazivom [[Egipatski kedivat]]. Međutim, Egipatski kedivat je pao pod britansku kontrolu 1882. godine nakon [[Anglo-egipatski rat|Anglo-egipatskog rata]]. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Egipatska revolucija 1919|Egipatske revolucije 1919. godine]] osnovana je [[Kraljevina Egipat]]. Ona je bila de facto nezavisna država, ali je Velika Britanija zadržala kontrolu nad vanjskim poslovima, odbrani i drugim pitanjima. Britanska okupacija je trajala sve do 1954. godine [[Sueska kriza|anglo-egipatskim sporazumom]].
* [[Historija Ahemenidskog Egipta]]: [[525, p. n. e.]] do [[332. p. n. e.]]
 
* [[Historija Ptolemejskog Egipta]]: [[332. p. n. e.]] do [[30. p. n. e.]]
Moderna [[Egipat|Republika Egipat]] je osnovana 1953. godine, uz potpuno povlačenje britanskih snaga iz [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] 1956. godine, što je prvi put u 2.300 godina da je Egipat bio potpuno nezavisan i kojim su upravljali egipćani. Predsjednik [[Gamal Abdel Nasser|Gamal Abdel Naser]] je uveo mnoge reforme i stvorio kratkotrajnu [[Ujedinjena Arapska republika|Ujedinjenu Arapsku republiku]] sa [[Sirija|Sirijom]]. U njegovo vrijeme se desio [[Šestodnevni rat]] i stvaranje međunarodnog [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Njegov nasljednik [[Anwar El-Sadat|Anwar Sadat]] je promijenio egipatsku putanju odstupajući od mnogih političkih i ekonomskih načela Naserizma, pokretajući ponovo višestranački sistem i lansirajući ekonomsku politiku [[Intifah|Intifaha]]. On je uveo Egipat u [[Jom Kipurski rat]] 1973. godine kako bi vratio Sinajsko poluostrvo koje je Izrael okupirao Šestodnevnim ratom 1967. godine. To je kasnije dovelo do [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma]].
* [[Historija Rimskog Egipta]]: [[30. p. n. e.]] do [[639]]. n. e.
 
* [[Historija arapskog Egipta]]: [[639]]. do [[1517]]
Nedavna egipatska historija je dominirala događajima nakon skoro trideset godina vladavine bivšeg predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]]. Egipat je 2011. godine zahvatila [[Protesti u Egiptu (2011)|revolucija]] u kojoj je svrgnut Mubarak što je rezultiralo dolaskom prvog demokratski izabranog predsjednika u egipatskoj historiji [[Muhammed Mursi|Muhammeda Mursija]]. Nemiri nakon revolucije i sporovi su doveli do [[Egipatski državni udar 2013|egipatskog državnog udara 2013. godine]].
* [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine|Historija osmanlijskog Egipta]]: [[1517]]. do [[1805]].
* [[Historija Egipta pod dinastijom Muhammada Alija]]: [[1805]]. do [[1882]].
* [[Historija modernog Egipta]]: od [[1882]].
 
== Također pogledajte ==