Razlika između verzija stranice "Kosovska bitka"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 11:
| strana2 = [[Datoteka:Grb Lazarevic.png|20px]] [[Srednjovjekovna Srbija|Kneževina Srbija]]<br /> [[Kraljevina Bosna]]
| komandant1 = [[Murat I]] † <br /> [[Bajazid I]] <br /> Jakub †
| komandant2 = [[Lazar
| snage1 = ~27,000-40,000<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/>
| snage2 = ~12,000-30,000<ref name=Sedlar>{{cite book | last = Sedlar | first = Jean W. | title = East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500 | publisher = University of Washington Press | pages=244 | quote = Nearly the entire Christian fighting force (between 12,000 and 20,000 men) had been present at Kosovo, while the Ottomans (with 27,000 to 30,000 on the battlefield) retained numerous reserves in Anatolia.}}</ref><ref name=Cox>{{cite book | last = Cox | first = John K. | title = The History of Serbia | publisher = Greenwood Press | pages=30 | quote = The Ottoman army probably numbered between 30,000 and 40,000. They faced something like 15,000 to 25,000 Eastern Orthodox soldiers.}}</ref><ref name=Cowley>{{cite book | last = Cowley | first = Robert | author2 = Geoffrey Parker | title = The Reader's Companion to Military History | publisher = Houghton Mifflin Books | pages=249 | quote=On June 28, 1389, an Ottoman army of between thirty thousand and forty thousand under the command of Sultan Murad I defeated an army of Balkan allies numbering twenty-five thousand to thirty thousand under the command of Prince Lazar of Serbia at Kosovo Polje (Blackbird's Field) in the central Balkans.}}</ref><ref name=VE9-0>{{cite book | title = [[Vojna Enciklopedija]] | publisher = Vojnoizdavacki zavod | location = Belgrade | year = 1972 | pages = 659-660 | chapter = Kosovska bitka}}</ref>
| žrtve1 = Ubijen je [[Murat I]]
| žrtve2 = Većina srpskih feudalaca je ubijeno, ubijen je i [[Lazar
}}
'''Bitka na Kosovu polju''' je bitka vođena [[1389]]. godine između ujedinjenih [[Kraljevina Bosna|bosanskih]], [[Srednjovjekovna Srbija|srpskih]] i [[Albanci|albanskih]] snaga<ref>[http://www.nytimes.com/books/first/v/vickers-serb.html Miranda Vickers, A History of Kosovo]</ref><ref>[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]</ref><ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm Final report of the United Nations Commission of Experts]</ref> protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], na [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u blizini današnje [[Priština|Prištine]].<ref>[http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo]</ref>
Srpski knez [[Lazar
Na drugoj strani se nalazio osmanlijski sultan [[Murat I]] sa vojskom iz svih dijelova Osmanlijskog carstva, koja je brojala oko 27-40.000 vojnika<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/>.
Obje vojske su bile raspoređene u uobičajenu formaciju, sa centrom i dva krila. Središnjim dijelom savezničke balkanske vojske je upravljao knez Lazar
U osmanlijskoj vojsci je sultan Murat I upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid.
U početku bitke saveznička kršćanska koalicija je uspjela probiti osmanlijske redove u centru i krilom kojim je zapovijedao Jakub, ali je Bajazid ostao čvrst. U ovoj bici je poginuo osmanski sultan Murat I. Tačan način smrti osmanlijskog sultana Murata je nepoznat. Među historičarima preovladava mišljenje da je u toku bitke izvjesni [[Miloš Kobilić]] na prevaru, nakon što je izrazio pokornost sultanu, ubio Murata.
Nakon ovoga Osmanlije su izvršile protivudar. U ovom napadu je ubijen i srpski knez Lazar
Karakter bitke i njen ishod čest su predmet spora među historičarima. Radi se o pokušaju balkanskih velmoža da zaustave daljnje prodiranje Osmanlija. Saveznike je okupljao knez Lazar
Prema podacima [[Ignacij Voje|Ignacija Vojea]], početkom [[15. vijek]]a [[Bosanci]] su imali informacije da su neki od njihovih vlastelina, učesnika Kosovske bitke, a koji su bili zarobljeni od strane [[Osmanlije|Osmanlija]], još bili živi. Poduzimali su diplomatske napore preko [[Dubrovnik]]a da se oni pokušaju spasiti. <ref>Ignacij Voje, Sitni prilozi za istoriju srednjovjekovne Bosne, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 16, Sarajevo 1965; Pavle Dragičević, Четири писма о ратницима заробљеним у Косовској бици, „Грађа о прошлости Босне 3“, Академија наука и умјетности Републике Српске, Одјељење друштвених наука, Бања Лука 2010, 97-110.</ref>
|