Razlika između verzija stranice "Nuklearna fuzija"

Znatna energetska barijera mora biti savladana da bi se pojavila fuzija. Na velikim rastojanjima dva potpuno ioniziranaa nuklearna jezgra odbijaju jedno drugo zbog repulsivnih [[elektrostatička sila|elektrostatičkih sila]] koje postoje između njihovih pozitivno naelektrisanih [[proton]]a. Ukoliko se dva jezgra mogu dovoljno blizu približiti elektrostatička barijera će biti savladana zbog [[jake nuklearne sile|jakih nuklearnih sila]] koje su na bliskom rastojanju jače od elektrostatičkih repulsivnih sila. Kada se [[nukleon]] kao što je [[proton]] ili [[neutron]] dodaju jezgru, jaka sila privlači ih prema drugim nukleonima u tom jezgru, ali prvenstveno ih privlači prema najbližim susjednim nukleonima zbog kratkog dometa te sile. Nukleoni u unutrašnjosti jezgra imaju više susjednih nukleona nego oni nukleoni koji se nalaze na površini jezgra. Pošto manje jezgro ima veći odnos površine prema obimu, [[energija veze]] po [[nukleon]]u zbog jačine sile obično se povećava sa veličinom nuklearnog jezgra, ali prilazi graničnoj vrijednosti koja odgovara onoj vrijednosti koju ima potpuno okružen nukleon. Elektrostatička sila, sa druge strane, je inverzna kvadratna sila, tako da proton koji je dodat nuklearnom jezgru ima elektrostatičko odbijanje od svih drugih protona u jezgru. Elektrostatička energija po nukleonu se povećava zbog elektrostatičke sile, bez ograničenja kako jezgro postaje veće. Krajnji rezultat ovih suprotnih sila je taj da se energija veze po nukleonu povećava sa povećanjem veličine nuklearnog jezgra, sve do elemenata [[željezo|željeza]] i [[nikal|niklanikl]]a, poslije toga ona se smanjuje za teža nuklearna jezgra. Na kraju, energija veze postaje slaba i zbog toga vrlo teška jezgra su nestabilna. Četiri najčvršće vezana jezgra, padajućim redom u odnosu na energiju veze su: ⁶²Ni, ⁵⁸Fe, ⁵⁶Fe, i ⁶⁰Ni. Iako je izotop [[nikalnikl]]a ⁶²Ni stabilniji od izotopa [[željezo|željeza]] ⁵⁶Fe poredak po veličini je uobičajeniji. To je zbog većeg odnosa raspadanja ⁶²Ni u unutrašnjosti zvijezda koji se dešava zbog absorpcije [[foton]]a.