Razlika između verzija stranice "Fosfor"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 143:
 
Bijeli fosfor je ispočetka, zbog svoje fascinantne osobine, hemoluminiscencije, korišten i kao [[lijek]]. Kasnije se počeo koristiti, sve do danas, za izradu šibica. Međutim, pošto je bijeli fosfor veoma [[otrov]]an, kod osoba koje rade i dolaze u kontakt s njim često je dolazilo do teških trovanja. U vojnoj historiji, bijeli fosfor je igrao vrlo važnu ulogu kao [[oružje]]. Njime su se punile zapaljive bombe, takozvane fosforne bombe. Tako, naprimjer, britansko zrakoplovstvo je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] koristilo mješavinu bijelog fosfora i kaučuka. Kaučuk je služio da se viskozna masa lakše zalijepi za metu. Ove bombe su uzrokovale vrlo teška oštećenja kože zbog opekotina.
 
== Rasprostranjenost ==
U prirodi, fosfor se javlja isključivo u obliku spojeva, tj. nema ga u samorodnom obliku. Uglavnom se može naći u vidu [[fosfat]]a u Zemljinoj kori (sa udjelom od oko 0,09 %<ref name="Holleman-Wiberg" />). Među najčešće [[minerali|minerale]] fosfora ubraja se [[apatit]] (Ca<sub>5</sub>(PO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>(F,Cl,OH). U ekonomski najvažnije fosfate posebno se ubrajaju [[fluoroapatit]] te [[fosforit]] uklopljen u [[kalcij-karbonat]]. Drugi minerali koji sadrže fosfor su, između ostalih, [[wavelit]] Al<sub>3</sub>(PO<sub>4</sub>)(F,OH) · 5 H<sub>2</sub>O, [[vivianit]] Fe<sub>3</sub>(PO<sub>4</sub>)<sub>2</sub> · 8 H<sub>2</sub>O i [[Tirkiz (mineral)|tirkiz]] CuAl<sub>6</sub>[(PO<sub>4</sub>)(OH<sub>2</sub>)]<sub>4</sub> · 4 H<sub>2</sub>O.
 
== Izotopi ==
Fosfor ima samo jedan stabilni [[izotop]], <sup>31</sup>P, koji sačinjava sav fosfor iz prirode. Stoga je fosfor jednoizotopni (monoizotopni) element. Postoji mnogo drugih izotopa, ali su svi oni radioaktivni. Izotop fosfora <sup>33</sup>P je najduže živući radioizotop sa vremenom poluraspada od 25,3 dana. Izotop <sup>32</sup>P ima [[vrijeme poluraspada]] a koristi se u medicini.
 
== ZastupljenostDobijanje ==
Fosfor je sastavni dio biljnog i životinjskog svijeta. Ima ga u [[minerali]]ma u obliku [[fosfat]]a. [[Apatit]] je smjesa kalcijumovih fosfata čija je opšta formula [Ca<sub>3</sub>(PO<sub>4</sub>)<sub>2</sub>]<sub>3</sub>·CaX<sub>2</sub> gdje je X = F za fluoroapatit, X = Cl za hloropatit i X = OH za hidroksiapatit. Ulazi u sastav [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] ([[DNK]]). Ulazi u sastav spojeva unutar [[ćelija|ćelije]], koji su odgovorni za [[energija|energetske]] promjene.
 
== Dobivanje ==
Elementarni fosfor se dobija žarenjem [[kalcij-fosfat]]a sa [[silicij-dioksid]]om i [[ugljik]]om na [[temperatura|temperaturi]] 1300&nbsp;°C:
 
Red 175:
<ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks'', u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref>
<ref name="holleman">A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie''. 102. izd. de Gruyter, Berlin 2007, ISBN 978-3-11-017770-1, str. 747.</ref>
<ref name="Holleman-Wiberg">A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie''. 91.–100. poboljšano i prošireno izd. de Gruyter, Berlin 1985, ISBN 3-11-007511-3, str. 928–931.</ref>
<ref name="GESTIS-weiß">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=003940 Bijeli fosfor] u bazi podataka GESTIS</ref>
<ref name="GESTIS-rot">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=003930 Crveni fosfor] u bazi podataka GESTIS</ref>