Razlika između izmjena na stranici "Stanak"

Dodano 317 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
{{Nedostaju izvori}}
{{Historija_BiH}}
'''Stanak''' je državni sabor [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]].
 
Stanak je bio skup [[Vlastela|vlastele]] koja je okupljenom formom kao [[Država|državna institucija]] zajedno sa vladarommvladarom odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i [[državni sabor]] su zbor; sva Bosna; sav [[rusag]] bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je pomenutspomenut u povelji bana [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] [[1354]].
 
Stanak je obično sazivao [[vladar]] i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov [[dvor]]: [[Mile]], [[Milodraž]], [[Bobovac]], [[Sutjeska]] i [[Jajce]]. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali [[Povelja|povelje]].
 
Učesnici stanka su ‘vlastela i velmožani’, ‘dobri Bošnjani’, ‘dobri ljudi’, ‘gospoda rusaška’ – svi sa istim značenjem i u izvorima na latinskom i italijanskom jeziku - baroni Bosne.
Funkcije i nadležnosti stanka obuhvatale su najvažnije državne poslove (popunjavanje bosanskog prijestolja jer iako je u zemlji vladao [[rod]] [[Kotromanići]], nikad nije bilo uvedeno pravo nasljednosti ili primogeniture u popunjavanju prijestolja; krunjenje bosanskih vladara; odnos prema susjedima – vanjska politika; prodaja ili ustupanje bosanske državne teritorije susjednim državama; sklapanje i potpisivanje ugovora sa susjednim državama; odluke o ratu i miru i sl. Uticaj stanka na državne poslove ovisio je od odnosa snaga vladara i vlastele, koji u srednjovjekovnoj Bosni nije uvijek imao pravolinijski smjer.
 
Mjesto i uloga postojeće crkvene organizacije u Bosni prema državnom saboru nije najjasnije. Ima mišljenja da su pripadnici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prisustvovali sjednicama sabora.
 
== Literatura ==
 
* [[Mihailo Dinić]], Državni sabor srednjevekovne Bosne, Srpska akademija nauka, Posebna izdanja 231, Beograd 1955.
* [[Pejo Ćošković]], Crkva bosanska u XV. stoljeću, Institut za istoriju, Sarajevo 2005.
 
== Vanjski linkovi ==
*http://www.transoxiana.org/Eran/Articles/karatay.html
3.154

izmjene