Razlika između verzija stranice "Aristotel"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Aristotle 1.jpg|mini|desno|Aristotel]]
'''Aristotel''' ([[Grčki jezik|grčki]]:  Ἀριστοτέλης; ; 384. - 322. p.n.e.) je bio [[Grci|grčki]] [[filozof]] i naučnik rođen u [[Antička Makedonija|makedonskom]] gradu [[Stageira]] na [[Halkidiki|Halkidikiju]], na sjevernoj periferiji [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Njegov otac, [[Nicomachus]], je umro kad je Aristotel bio dijete, nakon čega je [[Proxenus od Atarneusa]] postao njegov staratelj. U osamnaestoj godini pridružio se [[Platonova akademija|Platonovoj akademiji]] u Atini i ostao tamo do svoje trideset sedme godine života. Njegovi radovi obuhvataju mnoge teme - uključujući [[Fizika (Aristotel)|fiziku]], [[Biologija|biologiju]], [[Zoologija|zoologiju]], [[Metafizika|metafiziku]], [[Logika|logiku]], [[Etika|etiku]], [[Estetika|estetiku]], [[Poetika (Aristotel)|poetiku]], pozorište, muziku, [[Retorika|retoriku]], [[Lingvistika|lingvistiku]] i politiku - i čine prvi sveobuhvatni sistem [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]]. Ubrzo nakon Platonove smrti, Aristotel je napustio Atinu i, na zahtjev [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]], podučavao je [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]] od 343. godine p.n.e. Prema pisanju [[Encyclopedia Britannica]], "Aristotel je bio prvi istinski naučnik u historiji... i svaki naučnik mu duguje."
'''Aristotel''' ({{SGrJ|Ἀριστοτέλης}}Aristotélēs) je pripadao [[Ontologija|ontološkom]] razdoblju filozofije a bio je i između [[materijalizam|materijalizma]] i [[Idealizam|idealizma]]. Bio je idealist jer je analogno Platonu stvorio sličnu utopiju (idealnog društva i države), ali je bio i realist jer jer polazio od realne historijsko-kulturne stvarnosti antičke Grčke. Aristotel je utvrdio tri funkcije novca i to: sredstvo razmjene, mjera vrijednosti i sredstvo za gomilanje bogatstva.
 
Podučavanje Aleksandra Velikog je pružilo Aristotelu mnoge mogućnosti i obilje materijala. On je osnovao biblioteku u [[Lyceum|Lyceumu]] koja je odštampala mnoge njegove knjige. Činjenica da je Aristotel bio Platonov učenik je doprinijela njegovom stavu o [[Platonizam|platonizmu]], međutim nakon Platonove smrti, Aristotel je uronio u empirijske studije i prebacio se iz platonizma u [[empirizam]]. On je vjerovao da se svi ljudski koncepti i svo njihovo znanje ultimativno baziraju na [[Percepcija|percepciji]]. Aristotelovi stavovi o [[Prirodne nauke|prirodnim naukama]] predstavljaju temeljnu osnovu mnogih njegovih radova.
 
Aristotelovi pogledi na [[Aristotelova fizika|fizičke nauke]] temeljno su oblikovali poglede srednjovjekovnih naučnika. Njegov uticaj produžio se i do doba [[Renesansa|renesanse]] i nije bio sistematski zamijenjen do [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i teorija kao što je [[klasična mehanika]]. Neka od Aristotelovih zooloških opažanja, kao što su reproduktivni krak hobotnice, nisu potvrđene ili osporene sve do 19. stoljeća. Njegovi radovi sadrže najraniju poznatu studiju logike, koja je ugrađena u kasnom 19. stoljeću u modernu [[Logika|formalnu logiku]].
 
U metafizici, [[Aristotelijanizam]] je bio duboko pod uticajem [[Jevrejsko-islamski filozofi (800. - 1400.)|jevrejsko-islamskih filozofskih i teoloških razmišljanja]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i nastavio je da utiče na [[Kršćanska teologija|kršćansku teologiju]], posebno [[Skolastika|skolastičku]] tradiciju [[Rimokatolička crkva|Katoličke crkve]]. Aristotel je dobro poznat među srednjevjekovnim muslimanskim intelektualcima i poštovan je kao "prvi učitelj" ([[Arapski jezik|arapski]]: المعلم الأول).
 
Njegova etika, je imala uticaja u modernoj pojavi [[Etička vrlina|etičke vrline]]. Svi aspekti Aristotelove filozofije i dalje su predmet aktivnih akademskih studija. Aristotel je napisao mnogo elegantnih rasprava i dijaloga - [[Ciceron]] je opisao njegov književni stil kao "rijeka zlata". Smatra se da je samo trećina njegovih originalnih knjiga preživjela.
 
== Život ==