Razlika između verzija stranice "Vodenica"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Watermills Pliva Jajce Bosnia.JPG|thumb|350px|Vodenice na rijeci [[Pliva|Plivi]]<br>(Preliv Plivskog jezera kod [[Jajce|Jajca]]).]]
[[Datoteka:Water wheel, Aldersgate.JPG|thumb|Rekonstruirano [[Stari Rim|rimsko]] vodeno kolo<br>([[London]])]]
'''Vodenica''' je građevina u kojoj su od davnina mljevena zrna različitih [[žitarica]]. Pogonska struktura se sastoji od '''vodeničnog točka''', mlinskog kamena i '''nasipnog koša'''. [[Voda|Vodeni]] mlaz se preko '''[[badanj (vodenica)|badnja]]''', obično iz [[potok]]a i [[rijeka]], pod snažnim mlazom, usmjeravala na vodenični točak, koji po sistemu vratila pokreće '''mlinski kamenžrvanj'''. Nazubljeni '''mlinski kamenžrvanj''' rotira na fiksiranom, ravnom mlinskom kamenu, a zrnevlje žita, iz nasipnog '''koša''' (kupekupē) polagano ulazi u otvor na sredini mlinskog kamenažrvnja. To je moguće zahvaljujući obično maloj napravi zvanoj '''čeketalo''' (po zvuku kojeg proizvodi), čiji je jedan kraj u košu za žito, a drugi poskakuje na rotirajućem žrvnju. Žrvanj melje zrna u prah − [[brašno]], koje, nošeno centripetalnom silom (bez rasipanja), pada u '''kupac''' (sanduk za prikupljanje mliva).<ref>Gauldie E. (1981): The Scottish miller 1700 - 1900. Pub. John Donald. ISBN 0-85976-067-7.</ref><ref>Lewis, M. J. (1997): Millstone and hammer: the origins of water power. University of Hull Press, ISBN 0-85958-657-X.</ref><ref>Pacey A. (1991): Technology in World civilization: A Thousand-year History. The MIT Press; Reprint edition. ISBN 0-262-66072-5.</ref>
 
Vodenice se i danas koriste za proizvodnju [[električna energija|električne energije]], pretežno u ruralnim zajednicama, ili u [[turizam|etnoturizmu]]