Razlika između izmjena na stranici "Badanj (pećina)"

Dodana 1.103 bajta ,  prije 4 godine
Spojeno sa Badanj (pećina)
m (pne ispravka)
(Spojeno sa Badanj (pećina))
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Badanj.jpg|mini|Pećinski crteži u pećini Badanj]]
'''Pećina Badanj''' je [[pećina]] u blizini [[Stolac|Stoca]], [[Bosna i Hercegovina]]. Arheološkim putem je ovo nalazište datirano u kasni period mlađeg paleolita - kasnog epigravettiena, tj. 13000 do 12000 godina p. n. e. Nalazište je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.
 
Posebno je važno otkriće graviranog crteža u stijeni badanjskog nalazišta i on predstavlja jedan od najstarijih spomenika umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
Pećina se nalazi kod sela [[Borojevići (Stolac)|Borojevića]], šest kilometara zapadno od sjedišta ove općine. To je ustvari polupećina, odnosno udubljenje u stijeni kanjona [[Bregava|Bregave]], oko 45 metara iznad njenog korita. Arheološkim putem je ovo nalazište datirano u kasni period mlađeg paleolita - kasnog epigravettiena, tj. 13.000 do 12.000 godina p. n. e.
 
[[Paleolit]]sko nalazište je otkriveno 1976. godine koje i danas pobuđuje posebnu pažnju arheologa. Prva arheološka istraživanja tu je obavio [[Đuro Basler]]. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.
 
Osobito značajno je bilo otkriće graviranog crteža na stijeni, koji predstavlja najstariji spomenik [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u Bosni i Hercegovini. Dio crteža je uništen, pretpostavlja se, još za vrijeme paleolitskog doba.<ref name = "kons">[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=600 Paleolitsko nalazište Badanj u Borojevićima, arheološko područje]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.</ref>
 
Crtež je dijelom oštećen. Urezan je u koso položenu površinu velikog uglačanog bloka kamena koji je odlomljen od masiva pećine. Površina mu je oko 30 stepeni nagnuta od zapada prema istoku. Crtež se nalazi u jugozapadnom uglu stijene i predstavlja, vjerovatno, figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Sačuvana je samo zadnja polovina tijela, sa bedrima tipičnim za konja i dijelom trupa, dok je ostatak crteža uništen. Dubina reza je 5 mm. Gravura konja u Badnju nije bila anatomski savršeno reproducirana figura, što i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Za njega je bilo važnije ono što je tim trebalo biti rečeno. Teme su obično bile lovačkog sadržaja. Osnova teme ove umjetnosti bilo je vizuelno ovladavanje životinjama, simbolika nadmoći nad prirodom i svijet magije.
 
Gravura konja u Badnju nije bila anatomski savršeno reproducirana figura, što i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Za njega je bilo važnije ono što je tim trebalo biti rečeno. Teme su obično bile lovačkog sadržaja. Osnova teme ove umjetnosti bilo je vizuelno ovladavanje životinjama, simbolika nadmoći nad prirodom i svijet magije. Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji.
 
Crtež predstavlja [[konj]]a pogođenog strelicama što je tipski uobičajeno za [[Mediteran|mediteransku]] umjetnosti paleolitskog čovjeka čije gravure sadrže prikaz životinje i znakove.<ref>Basler Đ (1976): Paleolitsko prebivalište Badanj kod Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (A), n.s. sv. XXIX /1974. Sarajevo, 1976., 5-18 </ref> Bio je to prvootkriveni takav nalaz na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]].<ref name = "kons"/>
 
Crtež je dijelom oštećen. Urezan je u koso položenu površinu velikog uglačanog bloka kamena koji je odlomljen od masiva pećine. Površina mu je oko 30 stepeni nagnuta od zapada prema istoku. Crtež se nalazi u jugozapadnom uglu stijene i predstavlja, vjerovatno, figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Sačuvana je samo zadnja polovina tijela, sa bedrima tipičnim za konja i dijelom trupa, dok je ostatak crteža uništen. Dubina reza je 5 mm. Gravura konja u Badnju nije bila anatomski savršeno reproducirana figura, što i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Za njega je bilo važnije ono što je tim trebalo biti rečeno. Teme su obično bile lovačkog sadržaja. Osnova teme ove umjetnosti bilo je vizuelno ovladavanje životinjama, simbolika nadmoći nad prirodom i svijet magije.
Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji.
== Pravni status ==
Od [[2003.]] je na listi [[Nacionalni spomenik BiH|Nacionalnih spomenika]] Bosne i Hercegovine.<ref name = "kons"/>
Pećina je od 2003. godine nacionalni spomenik.<ref>http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=600</ref>
 
==Reference==
{{refspisak}}
Basler, Đ., Paleolitsko prebivaliste Badanj kod Stoca. Glasnik Zemaljskog muzeja
 
Arheologija, Nova serija, XXIX, Sarajevo, 1974, str. 5-13.
[[Kategorija:Arheologija]]
{{reference}}
[[Kategorija:Pećine|BadanjPrahistorija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]]