Razlika između verzija stranice "Bosanska Krupa"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 17:
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
| entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
| kanton = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif|20px|border]] [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]
| općina = Bosanska Krupa
Line 45 ⟶ 44:
| poštanski broj = 77 240
| pozivni broj = (+387) 37
| matični broj = 104159<ref>{{Cite web| url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| matični broj općine = 11428
<!-- *** Karta *** -->
Line 55 ⟶ 54:
| bilješka =
}}
[[Datoteka:Općina Bosanska Krupa.svg|mini|desno|
'''Bosanska Krupa''' je [[grad]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Smještena je u dolinama rijeka [[Una|Une]] i [[Krušnica|Krušnice]]. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m. u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa graniči sa općinama: [[Bihać]], [[Cazin]], [[Bužim]], [[Bosanski Petrovac]], [[Sanski Most]], [[Bosanski Novi]], te [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Rijeka [[Una]], jedna od najljepših rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom [[Evropa|Evropom
== Historija ==
[[Datoteka:Srednjovjekovna_Krupa.jpg
Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi "[[krupa]]" koja ima više značenja. Riječ ''krupa'' se sačuvala u imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, međutim jedno od najviše spominjanih značenja za naziv ''krupa'' jeste da je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u sadašnjoj Krupi
=== Prahistorija ===
O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u [[prahistorija|prahistorijsko doba]] svjedoče lokaliteti zvani [[gradine]], a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Oblali kod Malog Radića i na gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena [[japodi|Japoda]] koje su [[Rimljani]] pokorili
=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Krupa_1890.JPG
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] područje današnje krupske općine pripadalo je [[Hrvatska|hrvatskoj kraljevini]] i [[Ugarska|Ugarskoj državi]]. U [[10. vijek]]u ulazilo je u sastav župe [[Pset]]. U [[13. vijek]]u gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za [[tvrđava|tvrđavu]] u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su vlastela [[Babonići]]. Od [[1410]]. do [[1429]]. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali [[kastelan]]i u ime ugarskog kralja. Kasnije je Krupa darovana [[Grofovi Celjski|Fridrihu Celjskom]] da bi je [[1456]]. godine prisvojio [[Martin Frankopan]]. Od [[1463]]. do [[1490]]. godine Krupa je opet u posjedu ugarskog vladara i njom upravljaju [[senj]]ski kapetani. Od [[1490]]. godine vlasnik grada je [[Ivan Korvin]]. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana [[Ivan karlović|Ivana Karlovića]]. Od [[1531]]. godine do pada pod [[Osmanlije|osmansku vlast]] Krupa je bila vlasništvo knezova [[Zrinjski]]. [[Kara-Mustafa paša Sokolović]] je 23. juna [[1565]]. godine zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod [[Osmanlije|osmanskom vlašću]] sve do [[1878]]. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija.
Line 204 ⟶ 77:
Osmanlije su u grad smjestili jaku posadu, koja je [[1577]]. imala 300 konjanika i 400 pješaka. U Krupi je bio [[dizdar]] i [[kapetan]]. Od druge polovine [[18. vijek]]a dizdari i kapetani Krupe bili su Badanjkovići ili [[Badnjevići]]. Među poznatijim krupskim dizdarima su: Turhanaga [[1627]], Omeraga [[1637]], Redžepaga [[1638]] i [[1641]], Mehmedaga [[1730]], i zadnji Muharemaga (umro u Krupi [[1875]]. u 82-oj godini života).
Prema službenom austrougarskom popisu Krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] a Zatim [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bosanska Krupa se nalazila u sastavu [[Jugoslavija|SFRJ]].
=== Agresija na Bosnu i Hercegovinu ===
[[Datoteka:Krupa_nakon_rata.JPG|mini|desno|265px|Bosanska Krupa nakon rata [[1995]].]]
21. aprila [[1992]]. godine [[srbi|srpski]] pobunjenici iz okolnih sela uz pomoć bivše [[jugoslavenska narodna armija|JNA]] napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra [[1995]]. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i [[Armija BiH|Armije Bosne i Hercegovine]] nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao svo [[Bošnjaci|bošnjačko]] stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za Bošnjake. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra [[1995]]. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosanskokrupske 511 Slavne brdske brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu [[Federacija BiH|Federacije BiH]] u [[Unsko-sanski kanton|Unsko sanskom kantonu]].
== Geografija ==
Općina Bosanska Krupa je prije rata
=== Geografski položaj ===
Line 246 ⟶ 110:
=== Vodotokovi ===
[[Datoteka:Bosanska Krupa, mestecko na Une.jpg|mini|desno|265px|Rijeka Una u Bosanskoj Krupi]]
Pored toka [[Una|Une]] i [[Krušnica|Krušnice]] za razvoj naselja Bosanske Krupe karakteristične su i etaže izvora na kontaktu krečnjačkog okvira pa se javljaju izvori i vrela različitog intenziteta. Tok Une je jako razvođen u bosanskokrupskom proširenju što je posljedica izrazito intezivne bočne [[erozija|erozije]] i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupi u Unu se uljeva više potoka i rijeka, a na periferiji grada se u Unu ulijeva rjeka Krušnica. Maksimalan vodostaj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinske razlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa dužim ili kraćim intervalima. Srednji mjesečni nivo vodostaja na Uni iznosi cca 1,84 m, a srednji godišnji cca 1,15 m. U području Bosanske Krupe, odnosno njene najbliže okoline, javljaju se izvori, karakteristični u dvije etaže. Izvori značajni za ovu etažu u području Bosanske Krupe javljaju se u dolini Krušnice. Djelimično su izvori vezani za gravitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira kroz krečnjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udaljenosti cca 5 km od grada nalazi se izvor rijeke Krušnice koji je jedan od najjačih u [[Evropa|Evropi]]. Na izvoru je smještena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasništvu je elektrodistribucije [[Bihać]].
Line 257 ⟶ 121:
** [[smeđa plitka tla]] posmeđena i opodžoljene crvenice na jedrim krečnjacima i dolomitima,
** [[posmeđene plitke crvenice]] na jedrim krečnjacima i dolomitima.
U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proširenja na vrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama razvila su se dolinska tla i to:
Line 269 ⟶ 132:
* Bosanska Otoka - Bužim - V. Kladuša
* Ljusina - Pištaline - Cazin
== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bosanske Krupe|Spisak naseljenih mjesta u Bosanskoj Krupi}}
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Iz sastava općine Bosanska Krupa u februaru 1995. godine izdvojeno je sedam naselja: [[Bag (Bužim)|Bag]], [[Bužim]], [[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]], [[Konjodor (Bužim)|Konjodor]], [[Lubarda]], [[Mrazovac]] i [[Varoška Rijeka]], od kojih je formirana općina [[Bužim]]. Poslije potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]], najveći dio općine Bosanska Krupa je ušao u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i dijelovi naseljenih mjesta: Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovih naselja formirana je općina [[Krupa na Uni]].
=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanska Krupa ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta = Bosanska Krupa
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj = 11428
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref name="nasbih-11428">{{Cite web |url=http://nasbih.com/opcina/11428 |title=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Bosanska Krupa |work=nasbih.com |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g2013_ukupno = 29659
| g1991_ukupno = 58320
| g1991_muslimani = 43104
| g1991_srbi = 13841
| g1991_jugosloveni = 708
| g1991_hrvati = 139
| g1981_ukupno = 55229
| g1981_muslimani = 37381
| g1981_srbi = 15029
| g1981_jugosloveni = 2314
| g1981_hrvati = 173
| g1981_crnogorci = 49
| g1981_albanci = 13
| g1981_slovenci = 9
| g1981_makedonci = 7
| g1981_romi = 3
| g1981_mađari = 2
| g1971_ukupno = 50856
| g1971_muslimani = 31842
| g1971_srbi = 18230
| g1971_hrvati = 286
| g1971_jugosloveni = 239
| g1971_crnogorci = 19
| g1971_albanci = 13
| g1971_slovenci = 11
| g1971_mađari = 5
}}
=== Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanska Krupa ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta = Bosanska Krupa
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj = 11428
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref name="nasbih-11428">{{Cite web |url=http://nasbih.com/opcina/11428 |title=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Bosanska Krupa |work=nasbih.com |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 8. 2015}}</ref>
| g2013_ukupno =
| g1991_ukupno = 14416
| g1991_muslimani = 9519
| g1991_srbi = 4044
| g1991_jugosloveni = 551
| g1991_hrvati = 102
| g1981_ukupno = 12055
| g1981_muslimani = 6858
| g1981_srbi = 3142
| g1981_jugosloveni = 1764
| g1981_hrvati = 109
| g1971_ukupno = 8974
| g1971_muslimani = 6070
| g1971_srbi = 2433
| g1971_hrvati = 202
| g1971_jugosloveni = 183
}}
== Obrazovanje ==
Line 290 ⟶ 226:
* JU "Prva osnovna škola Pištaline" - Pištaline
* JU "Osnovna škola Mahmić selo" - Mahmić Selo
== Kultura ==
[[Datoteka:Bosanska Krupa 1.jpg
[[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|mini|desno|
Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi je jedan od najstarijih objekata ovakve vrste i načina gradnje na području općine. Po svom specificnom arhitektonskom, te građevinskom zdanju koje je sagrađeno od kamena, vidi se i na prvim fotografijama panorame Bosanske Krupe da je izgrađen
Prije izbijanja agresije na [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], zgrada Doma kulture je bila jedino zdanje u čijem su se prostoru svakodnevno odvijale sve kulturne aktivnosti i potrebe za duhovnu nadogradnju stanovnika općine Bosanska Krupa: kinofikacija, pozorišne predstave, estradna djelatnost, gostovanje velikih muzičkih orkestara kao npr. [[Zagreb|zagrebačkih]] filharmoničara, Sarajevske filharmonije, redovna gostovanja istaknutih horskih mješovitih grupa, književni susreti po kojima smo bili poznati na cijeloj teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], te međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja ima svoju tridesetogodišnju tradiciju.
Line 335 ⟶ 269:
== Sport ==
Stanovnici općine Bosanska Krupa bave se različitim vrstama sportova: košarkom, nogometom, odbojkom, karateom, rukometom, sportovima na vodi i dr. Organizovani su u više udruženja građanja koji gravitiraju kao sportski klubovi raznih sportova. U najpopularnijoj sporednoj strani na svijetu, nogometu, trenutno na općini postoje četiri nogometna kluba. Najstariji su [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|NK Bratstvo]] iz Bosanske Krupe osnovano još daleke 1918. godine, zatim [[NK Sloga Bosanska Otoka|NK Sloga]] iz Otoke Bosanske (1922) i [[NK Željezničar Bosanska Krupa|NK Željezničar]] iz Bosanske Krupe (1973) te [[ŽNK Željezničar 2011 Bosanska Krupa|ŽNK Željezničar 2011]] osnovan 2011. godine. Trenutno sva tri kluba igraju u istom rangu, u Drugoj nogometnoj ligi F BiH grupa "Zapad". Pored ovih nogometnih klubova gravitiraju pri istim i škole nogometa gdje se aktivno radi sa omladinskim pogonom. Jedini košarkaški klčub na općini je KK "Bratstvo", zatim su tu ŽOK "Una", Kajak-kanu klub "Kormora", Ronilački klub "Slap", dva karate kluba - KK "Una" i KK "Feniks" i drugi. Nekoliko godina najzapaženiju sportsku ulogu imao je ženski RK "Magram"
== Poznate ličnosti ==
* [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]],
* [[Kosta Hakman]], slikar
* [[Enver Krupić]], akademski slikar
* [[Muhamed Delić]], akademski slikar
* [[Branko Ćopić]], pisac
* [[Boško Karanović]], grafičar
* [[Faruk Šehić]], pisac
* [[Rizo Džafić]], univerzitetski profesor i književni kritičar
* [[Enes Kišević]], pjesnik
* [[Murat Šuvalić]], pjesnik i književnik
* [[Antun Golubić]], pjesnik
* [[Redžo Terzić]], pukovnik i ambasador
* [[Bora Drljača]], pjevač narodne muzike
* grof [[Martin Frankopan]]
* grof [[Stjepan Babonić]] Krupski
* [[Safet Krupić]], filozof
* [[Sadik Šehić]], novinar, književnik, publicist i književni historiograf
* Dr. Nermin Halkić
* Dr. Pap Ladislav, osnivač KUD-a "Grmeč"
== Također pogledajte ==
* [[Unsko-sanski kanton]]
* [[Bosanska krajina]]
== Literatura==
* [[Radoslav Lopašić]], Bihać i bihaćka krajina, Matica hrvatska, Zagreb 1943, 160-177;
* [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 35;
* [[Ivan Bojanovski]], Krupa na Uni, Krupa – srednjovjekovno i tursko utvrđenje, Arheološki pregled 16, 129-132;
* Ivan Bojanovski, Neki rezultati proučavanja srednjovjekovnih gradova u Bosni s posebnim osvrtom na transformaciju burga u artiljerijsku tvrđavu, Naše starine 18-19, Sarajevo 1989, 114-115;
* [[Benedikt Kuripešić]], Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, Sarajevo 1950.
== Reference ==
|