Razlika između verzija stranice "Čulo vida"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 8:
U održavanju biološke postojanosti svake individue posebnu ulogu i značaj ima stalni priliv informacija o najbitnijim ogranicavajućim okolinskim činiocima preživljavanja. U tom procesu samoobavještavanja i nepre­kidnog podešavanja odnosa ljudskog organizma sa trajno promjenljivom život­nom i radnom sredinom, posebno je naglašena uloga fotoreceptora, budući da čak oko 5/6 ukupnih spoznaja o okolnom svijetu i sopstvenim stanjima stičemo putem čula vida.<ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X: </ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref>
 
Čulni (fotoreceptorski) dio oka je [[mrežnjača]] - unutrašnji sloj očne jabučice, u kojem se nalaze specijalne ćelije čula vida. To su, ustvari, posebno podešene nervne ćelije, koje se po karakterističnom obliku označavaju kao štapići i čepići (čunjići). Normalno ljudsko oko obično ima čak do 125 miliona štapića i oko 7 miliona čepića (omjer 18:1), pri čemu gustina stapića po jedinici površine raste ka periferiji, a čunjićs - ka središnjem dijelu mrežnjacemrežnjače. Najuže centralno polje mrežnjace (oko 1 mm<sup>2</sup> ) je malo udubljeno i sadrži samo čunjice - to je [[žuta mrlja]]. Nekoliko milimetara dalje od nje, na mjestu gdje vlakna očnog živca ulaze u oko, nalazi se [[slijepa mrlja]], u kojoj uopće nema fotoreceptora.
 
Mreznjača sadrzi četiri tipa molekula bjelančevine opsina, koja ulazi u sastav svjetlosno osjetljivih pigmenata: [[rodopsin]]a ili vidnog purpura i tri varijante [[jodopsin]]a (crveni, zeleni i plavi), koji omogućavaju viđenje odgovarajucih boja. Rodopsin se nalazi u štapićima, a jodopsini u čepićima. Kada svjetlost, kroz rožnjaču, [[sočivo]] i [staklasto tijelo]], dospije na fotoreceptore, vidni pigmenti se mijenjaju i razlažu na sastavne komponente. Tom prilikom nastaje nadražaj koji se u obliku bioelektrične struje, putem očnog nerva, prenosi u odgovarajući moždani centar za "obradu" prispjelih podataka. Pri tom stapići reagiraju na svjetlost slabijeg intenziteta, a čunjići na jače osvjetljenje. U tami, odnosno u odsustvu svjetlosnih draži, struktura vidnih pigmenata se ponovo obnavlja, a za sintezu vidnog purpura neophodna je dovoljna kolicina [[vitamin A|vitamina A]].