Razlika između verzija stranice "Adaptivna vrijednost"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
'''Adaptivna vrijednost''' ili [[fitnes]] (eng. ''fitness''), često označavana kao ''<math>f</math>'' ili '''<math>w</math>''' u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] je centralna premisa [[evolucija|teorije evolucije]]. Može definirati ili u vezi sa [[genotip]]om ili u datom okruženju [[fenotip]]om, a u konačnici i [[gen]]om. U svakom slučaju, opisuje sposobnost preživljavanja i razmnožavanja, te je jednak prosječnom doprinosu [[gen]]skom fondu naredne generacije koji je strukturiran prema prosjeku [[jedinka|jedinki]] određenog [[genotip]]a ili [[fenotip]]a. Izraz "Darvinov fitnes" se često koristi kako bi se u široj komunikaciji jasno razlikovao os [[fizika|fizičke kondicije]]. Ako razlike u adaptivnoj vrijednosti [[alel]]a datog [[gen]]a utiču na Darwinov fitnes, onda će se njihove frekvencije mijenjati u nizu generacija; alela s višim fitnesom će postati češći. Ovaj proces se naziva [[prirodna selekcija]], ([[prirodno odabiranje]] ili kratko [[selekcija]], u [[evolucija|evolucijskom]] smislu).<ref>Wassersug J. D., Wassersug R. J. (1986): Fitness fallacies. Natural History 3:34-37.</ref>
 
Adaptivna vrijednost [[jedinka|jedinki]] se manifestira u [[fenotip]]u, jer je [[prirodno odabiranje]] evolucijska snaga koja nije u stanju prepoznati unutrašnje (genetičke) potencijale [[organizam]]a. a u Preko fenotipa, koji je rezultanta interakcije [[genotip]]a i spoljnih činilaca, indirektno su pogođeni i geni datog fenotipa, pri čemu odgovor genotipa može biti različita u različitim okruženjima. Ni fitnes različitih jedinki sa istim genotipom nije nužno jednak. Međutim, budući da je adaptivna vrijednost [[genotip]]a ostvaruje kao prosječna veličina, to će se odraziti na reproduktivni ishode svih jedinki s tim genotipom u datom okruženju ili skupom okruženja.
Red 8:
Adaptivna vrijednost se češće definira kao [[podobnost]] ili vjerojatnost, nego stvarni broj potomaka u narednu generaciju. Na primjer, prema nekim autorima fitnes je imovina, ali ne jedinke, već njihovih grupa, na primjer, [[homozigot|homozigotni]] alel ''A'' u određenom lokusu. Tako fraza 'očekivani broj potomaka' označava prosječan broj, a ne broj proizvedenih potomaka neke jedne individue.
 
Ako je jedno ljudsko novorođenče s genom za ravnotežu udario grom (u kolicima), to ne bi dokazalo da novi [[genotip]] ima nizak ili loš fitness, već samo to da pogđeno dijete nije imalo sreće. Ekvivalentno, fitnesi pojedinaca - imaju niz [[fenotip]]ova ''<math>x</math>'' – vjerojatnoća je ''<math>s</math> (<math>x</math>)'' – da će jedinka biti uključena u grupu roditelja slijedeće generacije.
 
Ukratko, [[adaptacija|adaptivna]] vrijednost je podobnost [[jedinka|jedinke]], [[fenotip]]a, [[genotip]]a ili [[gen]]a da budu favorizirani od strane [[prirodno odabiranje|prirodnog odabiranja]].<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
Red 15:
Postoje dvije uobičajene mjere adaptivne vrijednosti: '''apsolutna''' i '''relativna'''.
===Apsolutna adaptivna vrijednost===
'''''Apsolutna adaptivna vrijednost''''' ili '''''apsolutni fitnes''''' (<math>w_{\mathrm{absaps}}</math>) [[genotip]] je definiran kao odnos između broja individua sa genotipom nakon i prije [[selekcija|selekcije]].
 
Procjenjuje se za jednu generaciju i mora se izračunati iz apsolutnih brojeva. Kada je apsolutni fitnes j veći od 1,00 – broj jedinki koje imaju posmatrani [[genotip]] se uećava, dok vrijednosti manje od 1,00 ukazuju na apsolutni pad u broju jedinki koje imaju taj genotip. Ako broj jedinki u populaciji ostaje konstantan, onda prosječni apsolutni fitnes mora biti jednak 1,00.
<center>
:<math>{w_{\mathrm{absaps}}} = {{N_{\mathrm{afterprije}}} \over {N_{\mathrm{beforeprije}}}}</math>
</center>
===Relativna adaptivna vrijednost===
'''''Relativna adaptivna vrijednost''''' se kvantificira kao prosječni broj preživjelih potomaka određenog [[genotip]]a u odnosu na prosječan broj preživjelih potomaka konkurentskih genotipova nakon jedne generacije, odnosno jedan genotip se normalizirani na <math>w=1</math>, a fitnesi drugih genotipova se mjere u odnosu na taj genotip. Relativna fitness stoga može biti bilo koji ne-negativni broj, uključujući i '''<math>0</math>'''bilo nenegativne vrijednosti, uključujući 0. Relativni fitnes se koristi u standardnom modelu [[genetički drift|genetičkog drifta]] (Wright-Fisherov i Moranov model [[populacijska genetika|populacijske genetike]]).
 
Ta dva koncepta su srodna dva koncepta su u vezi, kao što se može vidjeti dijeljenjem svakog srednjim fitnesom koji je mjeren [[genotip]]skim frekvencijama:
 
<center>
:<math>{\frac{w_{absaps}}{\overline{w}_{absaps}} = \frac{w_{rel}}{\overline{w}_{rel}}}</math>
</center>