Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Kulin ban"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija Vladar
| Ime =Kulin
Line 39 ⟶ 38:
[[Datoteka:Loza Nemanjica Decani e 3.jpg|250px|thumb|Vukan, koji je optuživao zajedno sa Kulinom i banicu Voslavu. Vojslava je bila sestra Vukanovog oca, Stefana Nemanje.]]
{{Citat|u zemlji ugarskog kralja, u Bosni, razvija se hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam Kulin, pošto je sa svojom [[banica Vojslava|ženom]] i svojom sestrom, udovicom [[Miroslav]]a Humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana}}<ref name="Imamović"></ref>
Sve do ovog pisma kneza Vukana nije se pojava heretika i njihovog učenja u Bosni smatralo ozbiljnim. Nakon pisma kneza Vukana papa je odlučio poduzeti određene mjere da se hereza u Bosni uništi.<ref name="Imamović"></ref> Papa se već 1200. godine obratio ugarskom kralju [[Emerik, kralj Ugarske|Emeriku]], trežći intervenciju protiv Bosne. Emerik je prihvatio papin poziv. Time je započela bliska suradnja između pape, Emerika i Vukana Nemanjića.<ref name="Imamović"></ref> Ovaj savez treba gledati političke prirode jer i Emerik i Vukan su željeli steći vlast nad Bosnom. Vukan je bio nezadovoljan titulom zetskog kneza umjesto titulom srpskog kralja.<ref name="Klaić"></ref> Dok je Emeriku trebao povod za napad na Bosnu. iz ovga je jasno da Kulin nije bio nikakav ugarski vazal jer se Emerik žalio papi da je Kulin odveo ''neke kršćane'' iz Srbije.<ref Nakonname="Imamović"></ref><ref ovih dešavanja Kulin je shvatio da postoji opasnost za križarski rat. Papa je preko ugarskog kraljaname="Mustafa Imamović">[[Emerik,Mustafa kralj UgarskeImamović|Emerika]] na njega izvršio pritisakImamović, pa Kulin [[1203]]. organizira skup na [[Bilino Polje|Bilinom PoljuMustafa]]: gdje''Historija deklariraBošnjaka'', pred papinim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokomSarajevo, dubrovačkim arhiđakonomBZK MarinomPreporod, svoju privrženost [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] i odriče se [[hereza|hereze]]1997.<ref name="Imamović"></ref>
==[[Bilinopoljska izjava]]==
Pored političke stabilnosti, za vladavinu Kulina bana karakterističan je i privredni prosperitet srednjovjekovne Bosne što se ogleda i u razvoju rudarstva i uspostavi trgovačkih veza sa dalmatinskim gradovima, u prvom redu sa Dubrovnikom.<ref name="Mustafa Imamović">[[Mustafa Imamović|Imamović, Mustafa]]: ''Historija Bošnjaka'', Sarajevo, BZK Preporod, 1997.</ref>
Kulinova vladavina u narodu je zapamćena kao razdoblje blagostanja. U tome leži porijeklo izreke ''Za Kulina bana i dobrijeh dana''.
 
Pred opasnosti od križarskog rata, Kulin odmah je pokazao da u pogledu vjere želi da prihvati sve što od njega traži rimska kruija. U pismu rimskoj kuriji pravadao se da nije znao razlikovati heretike i ''prave vjernike'' te da je spreman primiti svaku pouku, u smislu da papa pošalje izaslanika u Bosnu. Papa je rihvatio Kulinov zahtjev i u Bosnu poslao [[Ivan de Kazamaris|Ivana Kazamarisa]], svog izaslanika.<ref name="Imamović"></ref>
 
Papin izaslanika uz pratnju dubrovačkog arhiđeakona Marina, stigao je u Bosnu početkom aprila [[1203.]] godine. Odmah je na Bilinom polju ''pored rijeke'' održao sabor sa ''starješinama krstjana'' banom Kulinom, njegovim časnicima i narodom. Ispitivanjem starješina ustanovio je da su njihova vjerovanja ''iskrivljena''. Zato je od starješina zatraženo da se odreknu bitnih tačaka svog učenja. Oni su na to pristali i već [[8. april]]a 1203. potpisali akt o odbacivanju eretičkog učenja. Akt je potpisao i sam ban Kulin i arhiđakon Marin. Kazamaris je tako obavio posao kako mu je naredio papa, pa se zatim zaputio u Ugarsku.<ref name="Imamović"></ref>
Pismom iz juna 1203. Kazamris je izvjestio papu da je pitanje bosanskih heretika rješeno. U stvarnosti čin odricanja je bio Kulinov taktički potez.<ref name="Imamović"></ref>
== Porodica ==
Moguće je da je bio blizak srodnik [[ban Borić|bana Borića]], prvog bosanskog vladara poznatog po imenu, ali se s ovom tvrdnjom ne slažu svi.<ref name="Klaić">[[Nada Klaić|Klaić, Nada]]: [http://books.google.com/books?ei=jDyOTN3gCYGr4QapiNXkCg&ct=result&id=fm5pAAAAMAAJ&dq=Kulin+sin+bana+Bori%C4%87a&q=%22ban+Kulin+bio+ne+samo+nasljednik%2C+nego+mo%C5%BEda+i+sin%2C+a+svakako+bli%C5%BEi+ro%C4%91ak+bana+Bori%C4%87a%22 ''Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g.'']; "Grafički zavod Hrvatske", [[1989]].</ref> Njegova sestra bila je supruga zahumskog kneza [[Miroslav Zavidović|Miroslava Zavidovića]].<ref name="Klaić1">[[Nada Klaić|Klaić, Nada]]: [http://books.google.com/books?ei=y1OOTL2-Bo2X4gbR7rSCCg&ct=result&id=3M0KAAAAIAAJ&dq=sestra+Kulina+bana&q=%22Kulin+je+svoju+sestru+dao+knezu+Miroslavu+za+%C5%BEenu%22 ''Povijest Hrvata u srednjem vijeku'']; "Globus", [[1990]].</ref>
 
NjegovaMoguće suprugaje bilada je bio blizak srodnik [[banicaban VojslavaBorić|bana Borića]], aprvog sinbosanskog [[banvladara Stjepan]]poznatog po imenu, ali se s ovom tvrdnjom ne slažu svi.<ref name="Klaić">[[DominikNada MandićKlaić|MandićKlaić, DominikNada]]: [http://books.google.com/books?ei=OUaNTK6lLZOG4Qai2Iy6CgjDyOTN3gCYGr4QapiNXkCg&ct=result&id=hWgkJQOL578Cfm5pAAAAMAAJ&dq=%C5%BEenaKulin+sin+bana+KulinaBori%C4%87a&q=%2222ban+Kulin+bio+ne+samo+nasljednik%2C+nego+mo%C5%BEenaBEda+bilai+sin%2C+a+svakako+bli%C5%BEi+ro%C4%91ak+bana+Bori%C4%87a%22 ''SabranaSrednjovjekovna djelaBosna: Dr.politički O.položaj Dominikabosanskih Mandića'':vladara "Bosnado iTvrtkove Hercegovina:krunidbe, sv1377. 1g.'']; Državna"Grafički izavod vjerskaHrvatske", pripadnost[[1989]].</ref> sredovječneNjegova Bosnesestra ibila Hercegovine"],je "Ziral",supruga zahumskog kneza [[1978Miroslav Zavidović|Miroslava Zavidovića]].</ref name="Klaić1"><ref>Imamović[[Nada Klaić|Klaić, EnverNada]]: [http://books.google.com/books?ei=iEiNTPi9Doia4Abb1oi4Cgy1OOTL2-Bo2X4gbR7rSCCg&ct=result&id=IExpAAAAMAAJ3M0KAAAAIAAJ&dq=banicasestra+VojslavaKulina+bana&q=%22%C5%BDena22Kulin+muje+se%2Csvoju+dakle%2Csestru+zvaladao+knezu+Miroslavu+za+Vojslava.%C5%BEenu%22 ''KorijeniPovijest BosneHrvata iu srednjem bosanstvavijeku'', izbor novinskih članaka, predavanja s javnih tribina, referata s naučnih skupova i posebnih priloga],; Međunarodni centar za mir"Globus", [[19951990]].</ref>
 
Njegova supruga bila je [[banica Vojslava]], a sin [[ban Stjepan]].<ref>[[Dominik Mandić|Mandić, Dominik]]: [http://books.google.com/books?ei=OUaNTK6lLZOG4Qai2Iy6Cg&ct=result&id=hWgkJQOL578C&dq=%C5%BEena+bana+Kulina&q=%22%C5%BEena+bila+%22 ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića'': "Bosna i Hercegovina: sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine"], "Ziral", [[1978]].</ref><ref>Imamović, Enver: [http://books.google.com/books?ei=iEiNTPi9Doia4Abb1oi4Cg&ct=result&id=IExpAAAAMAAJ&dq=banica+Vojslava&q=%22%C5%BDena+mu+se%2C+dakle%2C+zvala+Vojslava.%22 ''Korijeni Bosne i bosanstva'', izbor novinskih članaka, predavanja s javnih tribina, referata s naučnih skupova i posebnih priloga], Međunarodni centar za mir, [[1995]].</ref> Ban je imao još jednog sina kojeg je sa sobom poveo
Ivan de Kazamaris sa još dvojicom bosanskih patarena Ljubinom i Bragetom. Oni su sa Kulinovim sinom položili zakletvu pred kaločkim nadbiskupom i ponovili zakletvu da će se pridržavati svih obaveza. Ukoliko bi ban svjedno podržavao i štitio heretike, bio bi dužan platiti 1000 maraka srebra, koju bi podjelili rimska kurija i kraljeva blagajna.<ref name="Imamović"></ref>
== [[Povelja Kulina bana]] ==
[[Datoteka:Poveljakulinabana_original.gif|mini|[[Povelja Kulina Bana]] iz 1189.]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Kulin_ban"