Razlika između verzija stranice "Lokalizam (lingvistika)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Korekcija
No edit summary
Red 4:
U lingvistici, transformacijska gramatika ili transformacijsko-generativna gramatike je generativna gramatika, posebno od prirodnih jezika, koja uključuje korištenje definiranih operacija za tvorbu novih oblika od već postojećih. Ovaj koncept je formulirao [[Noam Chomsky]].
 
Prema kraćoj verziji definicije, '''lokalizam''' je:govorna ili kakva druga osobina nekog kraja, dijalektizam (lat.), riječ koja je u upotrebi u jednom lokalnom području, ili lokalna posebnost govora ili djelovanja. <ref>http://www.merriam-webster.com/dictionary/localism.</ref>
Prema kraćoj verziji definicije, '''lokalizam''' je:
{{Citat|govorna ili kakva druga osobina nekog kraja, dijalektizam (lat.), riječ koja je u upotrebi u jednom lokalnom području.}}
ili
{{Citat|lokalna posebnost govora ili djelovanja.}}
<ref>http://www.merriam-webster.com/dictionary/localism.</ref>
Lokalizmi u [[bosanski jezik|bosanskom jaziku]] i specifični za određena govorna područja, a posebno su brrojni u [[bosanski jezik|bosanko-dalmatinskom, istočno-bosanskom dijalekttu]], kojim govore [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]].
==Najčešći lokalizmi bosanskog jezika==
==='''A'''===
'''alabuka''' – galama, metež<br>
'''alaliti''' – oprostiti<br>
'''aluga''' – travurina<br>
'''alva''' – poslastica od brašna, ulja, meda, šećera i oraha<br>
'''ambrela''' – kišobran<br>
'''antraga''' – razbacane naoko nevrijedne stvari / nekvalitetna travurina loše za ishranu stoke<br>
'''anjcug''' – odijelo<br>
'''arterac'''/'''anterac''' − duboki arteški, zatvoreni bunar<br>
'''ašik'''/'''ašiklija'''’ – udvarač<br>
'''ašikovanje''' – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke<br>
'''avlija''' – dvorište<br>
 
==='''B'''===
'''ba''' – poštapalica, sažeto bolan<br>
'''babak''' – ojačani stubić u drvenoj ogradi<br>
'''babine'''/'''babinje''' – svečanost kada rodbina i prijatelji dolaze porodilji i novorođenčetu s darovima<br>
'''babinjare''' – žene koje s darovima dolaze posjetiti porodilju i prvi puta vidjeti dijete<br>
'''babura''' – vrsta paprike, baburasti nos<br>
'''badžo'''/'''badženog''' – ženine sestre muž<br>
'''baja''' – [[insekt]]<br>
'''bajat''' – star, pokvaren od dugog stajanja npr. kruh, ustajao<br>
'''bajir''' – brijeg, obala, nizbrdica, strmina<br>
'''bakamiti''' – stavljati rumenilo (na lice)<br>
'''balega''' – goveđi izmet, stajsko đubrivo<br>
'''baška'''/'''obaška''' – posebno, napose, odvojeno, po strani<br>
'''bataliti''' – pokvariti, zanemariti, okaniti se čega<br>
'''becnuti se''' – lecnuti se, trgnuti se<br>
'''begenisati''' – svidjeti se komu ili zagledati se, simpatizirati nekoga ili nešto, zavoljeti<br>
'''belaj''' – nevolja, muka, nesreća, rusvaj, patnja<br>
'''belegija''' – gladilica, kameno oštrilo za kòsu (za travu)<br>
'''beljiti''' – kreveljiti, ali i gledati pozorno široko otvorenih očiju<br>
'''bendati''' – uvažavati<br>
'''bešika'''/'''beša''' – kolijevka<br>
'''beštija''' – životinja ili pokvarena osoba, osobito žena, bludnica, žena nećudorednoga ponašanja<br>
'''biba''' – tuka, pura, purica<br>
'''bilmez''' – priglupa lijenčina<br>
'''biljeg''' – urođeni znak na čovjeku, ben, madež, također i pečat, muhur<br>
'''birićet'''/'''berićet''' – od bereket, dobitak, dobra godina, sreća, blagoslov<br>
'''birićetan''' – blagoslovljen, sretan, plodonosan, obilan, koristan<br>
'''birikati''' – dotjerati se, urediti se<br>
'''bogarati''' – spominjati ime Božje zaklinjujući se, osobito psovati Boga<br>
'''bogoroditi''' – prigovarati uz psovanje<br>
'''bolan''' – jadan (bolan ne bio!) uzvik opomene<br>
'''bratić''' – bratov sin<br>
'''brav''' – ovca, ovan<br>
'''bravetina''' – ovčije meso<br>
'''brenovati''' – kovrčati kosu, prepravljati, uvažavati<br>
'''brunjav''' – nepočešljan, čupav<br>
'''buća''' – [[tikva]]<br>
'''bućkuriš''' – neukusno jelo, splačina<br>
'''budak''' – vrsta jednostranog krampa<br>
'''budža''' – osoba na visokom političkom položaju<br>
'''budžak''' – ugao, kut, ćošak<br>
'''buđav''' – ustajao, sa nitastim gljivicama (buđima), zastario kruh ali i osoba<br>
'''bugija''' – vijavica<br>
'''bukagija''' – okov ili lisice<br>
'''bukal''' – bokal, vrč<br>
'''bukara'''/'''bukarica''' – drvena krigla za vino<br>
'''bundeva''' – tikva<br>
'''bundevara''' – pita tikvenjuša<br>
'''bunjište''' – smetljište<br>
'''buran''' – bunar<br>
''' buranija'''/'''boranija''' – mahune, niži stalež<br>
'''burazer'''/'''buraz''' – [[brat]]<br>
'''burgija''' – svrdlo, bušilica (izvoditi burgije = izvoditi budalaštine)<br>
'''burgijati''' – bušiti burgijom ili istrajavati na pokušaju<br>
'''bus'''/'''busen''' – gruda travnate zemlje (buseni, busenje)<br>
'''butka''' – sirovi ili suhi životinjski but<br>
 
==='''C'''===
'''ceba''' – ljuljačka, ljulja<br>
'''cebati''' – ljuljati (se) , njihati se<br>
'''ciburati''' – lijevati, napiti se previše tekućine<br>
'''cedulja'''/'''cedlja''' – potvrda ili kratki zapis<br>
'''ceker'''/'''ceger''' – manja torbeđa s ručkom za nošenje stvari, obično namirnica<br>
'''cicvara''' – jelo od kukuruznog brašna sa dosta kajmaka i masla<br>
'''cigančiti''' – kamčiti, prositi, tražiti više nego ti pripada<br>
'''cimati''' – drmati, treskati, mrdati<br>
'''crljen''' – crven<br>
'''crljenkast''' – crvenkast<br>
'''cugati''' – piti<br>
'''cunjati'''/'''procunjati''' – potajno pretraživati<br>
 
==='''Č'''===
'''čajo''' – vođa u [[svatovi]]ma, svatovođa<br>
'''čakija''' – sklopivi [[nož]]ić, džepni nož<br>
'''čaklja''' – drvena motka s kukom na vrhu s kojom su se vadili predmeti iz bunara ili nabujale rijeke<br>
'''čakšire''' – hlače, [[pantalone]] osobenog kroja<br>
'''čamati''' – češati (se)<br>
'''čapaliti''' – otimati se, grabiti se, grebati se<br>
'''čaršija''' – [[grad]], [[varoš]], obično centralni dio grada i društvenog života<br>
'''čašav'''/'''čaršaf''' – plahta<br>
'''čekrk''' – naprava za sukanje prediva ili vađenje vode iz bunara ili za premještanje tereta uz velike nagibe<br>
'''čela''' – [[pčela]]<br>
'''čelinjak''' – [[pčela|pčelinjak]]<br>
'''češagija''' – metalna četka kojom se njeguje i čisti krzno domaćih životinja<br>
'''čik''' – [[čikov]], vrsta [[riba|ribe]]<br>
'''čikati''' – izazivati nekoga<br>
'''činija''' – zdjela<br>
'''čista vaga''' – neto težina<br>
'''čivija''' – drveni ili željezni [[klin]]<br>
'''čiviluk''' – vješalica<br>
'''čivka''' – [[čipka]]<br>
'''čorape''' – čarape<br>
'''čunčanje''' – posebno tkanje (pomoću čunka) i izrada ukrasnih i drugih tkanina<br>
'''čvela''' – [[pčela]]<br>
 
==='''Ć'''===
'''ćaća''' – otac<br>
'''ćage''' – papir i sve što je na papiru napisano, dokument<br>
'''ćalovina''' – nespretnjaković, budalaš<br>
'''ćasa''' – vrsta posude, zdjela<br>
'''ćeif''' – dobro raspoloženje, prohtjev s nasladom<br>
'''ćeifiti''' – uživati<br>
'''ćenifa''' – [[toalet|zahod]], nužnik<br>
'''ćer'''/'''ći'''/'''ćerka''' − kći, kćerka<br>
'''ćeramida''' – vrsta crijepa
'''ćerpić''' − sirova , nepečena cigla<br>
'''ćeza''' − dvopreg<br>
'''ćitati''' – planirati, čitati<br>
'''ćopav''' – šepav, hrom<br>
'''ćorav''' – [[sljepilo|slijep]] na jedno ili oba [[oko|oka]]<br>
'''ćuko''' – [[pas]]<br>
'''ćumez''' − [[kokoš]]injac – neugledan stan, soba<br>
 
==='''D'''===
'''daća''' – ispraćaj [[mrtvac]]a sa svim obredima i ručkom ili večerom poslije toga<br>
'''dada''' – [[otac]]<br>
'''damar''' – [[nerv]], živa, bilo, puls, imati smisla za nešto<br>
'''dar-mar''' – zbrka, metež, vreva, gužva, [[haos]]<br>
'''de ba!''' – ma daj! Nemoj!<br>
'''deverati''' – teško živjeti, spajati kraj s krajem, otaljavati dugotrajan posao<br>
'''direk''' – [[stub]], [[greda]], oslonac<br>
'''dola''' – u[[dolina]]/udolica<br>
'''Dove''' – blagdan Duhovi<br>
'''dreš''' – vršalica za [[žitarica|žitarice]], preteča [[kombajn]]a<br>
'''dretva''' – isključivo se odnosi na vrlo jak, ne mora biti debeo, konac<br>
'''drkljačiti''' – nositi nešto teško a često nepotrebno<br>
'''drljača''' – [[oruđe]] za ravnanje i sitnenje zemlje nakon oranja<br>
'''drljati''' – drljačom ravnati i sitniti zemlju<br>
'''drvenjaci''' – obuća od drveta osobito dobra za snijeg<br>
'''držalje'''/'''držalja''' – držalica, drška, ručka<br>
'''ducati''' – sisati<br>
'''duda''' – cucla, dojka<br>
'''duduk''' – neznalica, glupak<br>
'''dulum''' – mjera za površinu 100 m², [[dunum]]<br>
'''durati''' – trajati, ne prestajati, trpjeti, podnositi, ustrajati<br>
'''duvar'''/'''duhar''' – [[zid]] (unutrašnji)<br>
 
==='''Dž'''===
'''džabaluk''' – život bez rada, jeftinoća, besplatno<br>
'''džabe''' – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud<br>
'''džada''' – [[cesta]], bijeg, (uhvatio džadu – pobjegao)<br>
'''džezma''' – [[džezva]] posuda za kuhanje kave<br>
'''džigera'''/'''džigerica''' – [[jetra]], jetrica<br>
'''džonjati''' – spavati, drijemati<br>
 
==='''Đ'''===
'''đe''' – gdje<br>
'''đeram''' – poluga za izvlačenje vode iz [[bunar]]a<br>
'''đever''' − djever
'''đevojka''' – djevojka<br>
'''đorati''' – mijenjati se za nešto, trampiti<br>
'''đozluke'''/'''đoze''' – [[naočale]]<br>
'''đuture''' – sveukupno
 
==='''E'''===
'''eba'''/'''ebejka''' – nena, [[nana]], [[baka]], baba<br>
'''ege''' – oštrač, turpija<br>
'''elać''', od helać – propast, nesreća, šteta<br>
 
==='''F'''===
'''fala''' – hvala<br>
'''falinka''' – manjak, nedostatak, mahana<br>
'''fasovati''' – kupiti periodične namirnice, dobiti svoj dio (obično kazne), dobiti batine<br>
'''fasung(a)''' – periodična "korpa" kućnih potrepština<br>
'''firaun''' – ciganin, mangup, nestašno dijete, vragolan<br>
'''firanjga'''/'''foranga''' - [[zavjesa]]<br>
'''fišek''' – [[papir]]nata vrećica šiljastog dna<br>
'''frljaciti''' – baciti "ofrlje", bez hotimičnog usmjerenja<br>
'''frljav'''/'''frljo''' – škiljav, razrok<br>
'''fuglica'''/'''fugla''' – hoblarica, hoblić - [[alat]]ka za hoblanje drveta, oblica<br>
'''fukara''' – siromašni svijet, nitko i ništa, ništavan čovjek<br>
'''funjara''' – ništarija, gad, probisvijet, pokvarenjak<br>
'''friško''' – svježe<br>
'''frtalj''' – četvrt [[kilogram]]a<br>
 
==='''G'''===
'''gajtan''' – vrpca<br>
'''ganjak''' – [[hodnik]]<br>
'''ganjc novo''' – sasvim novo, nekorišteno<br>
'''gibira''' – opskrba<br>
'''gra''' – [[grah]]<br>
'''granjice''' – sitna grančice za potpaljivanje vatre<br>
'''graorast''' – grahorast, boje pepela sa tačkicama<br>
'''gra(h)orka'''/'''graša''' - [[kokoš]] pepeljasto - sivoga perja s bijelim tačkicama<br>
'''greblje''' – [[groblje]]<br>
'''grecati''' – strugati zagoreni dio hrane sa dna posude<br>
'''griota'''/'''greota''' – grehota, grijeh<br>
'''grudica''' – [[kocka]] [[šećer]]a<br>
'''gruša''' – grušalina, [[kolostrum]], pita sa grušalinom<br>
'''gubica''' – [[usna]]<br>
'''guja''' – [[zmija]]<br>
'''gujavica''' – [[glista]]<br>
'''gula'''/'''guka''' – [[grba]]<br>
'''gumaleza''' – [[ljepilo]] za gume<br>
 
==='''H'''===
<ref>Za mnoge lokalizme u BiH, posebno ruralne, karakteristično je izostavljanje glasa '''H'''. Zato je veoma malo lokalizama koji počinju tim suglasnikom.</ref>
'''hajran''' – ajran, kiselo mlijeko, mlaćenica<br>
'''hajvan''' – životinja<br>
'''hajvar''' – ajvar<br>
'''hojrat''' – nestaško, nemirko<br>
*inverzija: standard – lokalizam
habanje − '''abanje'''<br>
hadžija − '''adžija'''<br>
hajde − '''ajde'''<br>
halter − '''alter'''<br>
halva − '''alva'''<br>
harmonika − '''armonika'''<br>
hartija − '''artija'''<br>
Hasić − '''Asić'''<br>
Herceg − '''Erceg'''<br>
hibrid − '''ibrid'''<br>
hlad − '''lad'''<br>
hladno − '''ladno'''<br>
hodža − '''odža'''<br>
hohštapler − '''oštapler'''<br>
hokej − '''okej'''<br>
Homeini − '''Omeini'''<br>
hotel − '''otel'''<br>
hrana − '''rana'''<br>
hrapav − '''rapav'''<br>
hrast − '''rast'''/'''rastik'''<br>
hrbat − '''rbat'''<br>
hrđa − '''rđa'''<br>
hrskavica − '''rskavica'''<br>
hrt − '''rt'''<br>
hrzati − '''rzati'''<br>
hurmašice − '''urmašice'''<br>
hvala − '''fala'''<br>
 
==='''I'''===
'''ibrik''' – najčešće [[bakar|bakrena]] posuda s poklopcem za tople napitke i vodu<br>
'''ićindija'''/'''ekindija''' – [[ikindija-namaz]]<br>
'''inoća'''/'''inaća''' – jedna od dvije ili više žena muškarca<br>
'''insan''' – [[čovjek]], osoba, ljudsko biće<br>
'''išćul''' – izabor po volji<br>
'''iskamčiti''' – jedva izmoliti<br>
'''ispitati''' (se) – pozdraviti se s kime i upitati ga za zdravlje<br>
'''ispljuskati''' – išamarati, "opaliti pljusku"<br>
'''ispotija''' – polahko, lahko<br>
'''izbirikati''' (se) – izvještiti se, uvježbati<br>
'''izdegenečiti''' – istući<br>
'''izuvidati''' – previše zahtijevati, izvolijevati<br>
 
==='''J'''===
'''ja'''! – da!<br>
'''ja, ba''' – pojačani afirmativni oblik da<br>
'''jabučara''' – pita od jabuka<br>
'''jačmer''' – izraslina trepavivama, mali čir<br>
'''jagma''' – otimanje oko nečega, gužva, navala, grabljenje<br>
'''jagmiti'''/'''jagma''' – otimati se oko nečeg, grabiti<br>
'''jajce''' – [[jaje]]<br>
'''jami ba''' – ma nemoj!<br>
'''jamiti''' – zgrbiti, gramzivo ugrabiti<br>
'''japija''' – drvena građa za kuću<br>
'''jaran'''/'''jaro''' – prijatelj<br>
'''jednoć''' – jedanput, jednom<br>
'''jedrica''' – bubuljica, akna na licu i tijelu<br>
'''jenga''' – djeveruša, udata [[žena]] koja se u svatovima brine za mladenku<br>
'''jere'''/'''jera'''/'''jerak'''/'''jerbo''' – zašto, zbog čega<br>
'''jetrva''' – [[žena]] muževljevog brata<br>
 
==='''K'''===
'''kabuliti''' – dati nekom nešto drago teška srca<br>
'''kadifa''' – baršun, vrsta platna, kadifuca - cvijet<br>
'''kahpija''' – pokvarenjak, bludnica<br>
'''kajanje''' – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine<br>
'''kajase''' – uzde, široki remen kojim se upravlja konjem<br>
'''kajati''' – nošenje crnine poslije smrti drage i bliske osobe<br>
'''kaljače'''/'''kaloše''' – gumena obuća za blato<br>
'''kamara''' – gomila<br>
'''kamčiti''' – iznuđivati jadikovanjem<br>
'''kanafa/kanap''' – tanji konop<br>
'''kantar''' – starinska [[vaga]]<br>
'''kapljevina''' – mast koja se cijedila ispod pečenja na ražnju<br>
'''karan/a''' – tužan, žalostan, seksan/a<br>
'''karati''' – grditi, ružiti, prigovarati, šatro: imati seksualni odnos<br>
'''kavedžija''' – onaj koji priprema kahvu, djelatnik u kafani ali i osoba koji uživa pijući kahvu<br>
'''kebati''' – vrebati, loviti, hvatati (ukebao – uhvatio)<br>
'''kecelja''' – pregača<br>
'''kefa''' – [[četka]]<br>
'''kerma'''/'''germa''' – kvas, kvasac<br>
'''kezme''' – dvogodišnje [[svinja|prase]]<br>
'''kezmica''' – mlada [[svinja]] koja se još nije prasila<br>
'''kifla''' – pecivo u srpastog oblika<br>
'''kijamet''' – nevrijeme<br>loš događaj<br>
'''kika''' – [[kosa]] ili uvezan pramen kose<br>
'''kila''' – [[kilogram]]<br>
'''kirija''' – najamnina, zakupnina<br>
'''klanfa''' – produžena željezna spojnica za drvenih greda, željezna kuka, zaklanfati – zabiti, učvrstiti<br>
'''klapiti''' - udariti<br>
'''klašura'''/'''klasura''' – ostaci suhih metlica kukuruza<br>
'''kliberiti''' – smijati se raskalašno, cinično, s porugom<br>
'''kljakav''' – osoba bez jednog od udova, nespretna osoba, nespretnjaković<br>
'''ko biva''' – tobože<br>
'''kobajagi''' – tobože<br>
'''kođoja''' – tobože <br>
'''kofrčiti''' – praviti se važnim<br>
'''kolara''' – mjesto za kola, uglavnom uz štalu<br>
'''koleso''' – okrugli obruč na tabli od peći na drva<br>
'''kolomaz''' – crna mast za podmazivanje točkova na zaprežnim kolima<br>
'''komaljika'''/'''otučak''' – unutrašnji dio kada se skine zrnje s [[kukuruz]]a<br>
'''komati''' – kruniti zrnje s klipa [[kukuruz]]a<br>
'''kompa''' – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke, kompanjon<br>
'''kona''' – komšinica, prijateljica, susjeda<br>
'''kopilara''' – djevojka ili udovica koja je rodila vanbračno dijete<br>
'''kopile''' – vanbračno dijete<br>
'''kormaniti''' – upravljati kormilom<br>
'''kosibaša''' – prvi kosac<br>
'''koš''' – objekt za spremanje [[kukuruz]]a, hambar<br>
'''koto''' – [[kotao]], posuda za kuhanje na otvorenoj vatri<br>
'''kova'''/'''kofa''' – kanta<br>
'''kovčalica''' – kopča, napravica za pričvršćivanje<br>
'''kožušak''' – posebno ukrašen kožuh za žensku narodnu nošnju<br>
'''krajčani''' – žitelji jednog kraja, četvrti<br>
'''krcav''' – slabunjav<br>
'''kresa''' – šibica, palidrvce<br>
'''krkače''' – nositi nekoga na leđima<br>
'''krkati''' – previse jesti<br>
'''krmeljko''' – muškarac koji se nije umio<br>
'''krpa''' – marama, rubac, pokrov za glavu<br>
'''krpenjača'''/'''krpara''' – lopta od krpe<br>
'''kubura''' – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica, primitivbo vatreno oružje<br>
'''kuburiti''' – patiti se, mučiti se<br>
'''kucanja''' – [[pas]]ja povorka u sezoni parenja, terevenka, neobuzdano slavlje<br>
'''kūcati se''' – skitati okolo tražeći nekoga za seksualne potrebe (seksati se)<br>
'''kūća''' – iskopana rupica u zemlji za sadnju ili igranje klikera<br>
'''kućara''' – kućica, stan u kojem stanuje župnik<br>
'''kućište''' – mjesto gdje je nekad bila iligdje će biti kuća<br>
'''kudrav'''/'''kudro''' – kovrčav, uvojite kose<br>
'''kufer''' – kofer, kovčeg<br>
'''kulin''' – kulen<br>
'''kurdupiti''' – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se, patiti se s nečim<br>
'''kusav'''/'''kus''' – kratak, otkinuta ili ošišana repa, bez repa<br>
'''kutarisati'''– riješiti se nečega ili nekoga<br>
'''kvita''' – podmirenje izmireno, vraćen dug<br>
'''kvitati''' – podmirivati dugove<br>
 
==='''L'''===
'''labrnja''' – usna ili usta (pogrdno)<br>
'''lače''' – hlače<br>
'''lad''' – hlad<br>
'''lajati''' – prostačiti, ogovarati<br>
'''lajbići''' – grudnjaci<br>
'''landarati''' – hodati okolo bez potrebe<br>
'''laprdati''' – govoriti gluposti<br>
'''larma''' – svađa, galama<br>
'''leđen(j)''' – lavor, umivaonik<br>
'''lilati''' – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu, opijati se<br>
'''lopar''' – poklopac, okrugla ravna daska za kruh<br>
'''lopina'''/'''lopindža''' – lopovčina<br>
'''lučevina''' – hladetina<br>
'''lug''' – pepeo<br>
'''lukšija''' – pepeo u vreloj vodi (za pranje rublja i sl.)<br>
 
==='''Lj'''===
'''ljelja(k)''' – lješnik<br>
'''ljepinja''' – [[lepina]]<br>
'''ljudekati'''/'''ljudovati''' – družiti se i prijateljski razgovarati s ljudima<br>
 
==='''M'''===
'''ma ja'''! – pa da<br>
'''madrac''' – podložak za postelj<br>
'''maje''' – žene iz rodbine, susjede i prijateljice koje se brinu o pripremi udavače - mlade<br>
'''maljati''' – mazati lice crvenim papirom koji pušta boju<br>
'''mamlaz''' – glupan, tikvan, budalaš, lijenčuga<br>
'''manirati''' – tražiti nekom mahanu, grešku<br>
'''marisati''' – tući, udarati, mlatiti, halapljivo jesti, krasti<br>
'''marnit'''/'''marnut''' - udariti, tući, ukrasti<br>
'''masat''' – brus, oštrilo, belegija<br>
'''maša''' – ožeg, lopatica kraj ognjišta za pepeo i žar<br>
'''maštrafiti''' – tući, udarati, jesti halapljivo<br>
'''mauna''' – [[mahuna]]<br>
'''medecina''' – [[medicina]]<br>
'''mēlo''' – ostaci hrane koja se posprema za stoku<br>
'''meraja''' – široka livada ili prozračni pašnjak<br>
'''metiljav''' – zaražen metiljima, slabašan, nejak<br>
'''metlište''' – držak metle<br>
'''mijur''' – [[mjehur]]<br>
'''milost''' – svaki dar koji se nosi u posjet<br>
'''minda''' – osoba niskog rasta<br>
'''misari''' – oni koji su prisustvovali svetoj misi<br>
'''mlaviti''' – trti, pretući, iscrpljivati<br>
'''močaga''' – motka, toljaga<br>
'''molovan''' – dotjeran, namazan, lijep<br>
'''mrcina''' – jedan od naziva za lijenčinu ili pokvarenjaka<br>
'''mušema''' - plastični stolnjak<br>
'''muštuluk''' – radosna vijest<br>
'''muur''' − pečat<br>
 
==='''N'''===
'''nabelajiti''' – nastradati, proći loše, nadrljati<br>
'''nabirikati''' – urediti, dotjerati, naštimati<br>
'''nabrajati''' – jaučući nabrajati za pokojnikom<br>
'''nadoći''' – dignuti se ( npr. tijesto, doći s vremenom)<br>
'''nadoštukati''' - nadodati<br>
'''nafaka''' – ono sto sudbinski doživljava svaki čovjek<br>
'''nagraisati'''/'''naograisati'''/'''nagrebusiti''' – proći loše, nadrljati<br>
'''naići'''/'''nadići''' – dizanje tijesta do određene količine<br>
'''nakiljati''' – dosađivati, vrijeđati<br>
'''namaljati''' – našminkati se<br>
'''namundiriti''' – naljutiti se<br>
'''nakresan''' – prealkoholiziran<br>
'''nalilan''' – prealkoholiziran<br>
'''naperiti''' – ugoditi, urediti, pripremiti sae<br>
'''napoj''' – ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za stoku<br>
'''nadovat''' – na dohvat ruke<br>
'''nasaditi''' ([[kokoš]], [[patka|patku]], [[guska|gusku]] i sl.) – staviti na jaja da izlegu mlade<br>
'''naspa''' – nasip uz rijeku<br>
'''navješćivanje''' - oglašavanje djevojke i momka u crkvi prije vjenčanja<br>
'''nazdravo''' – bolest koja se pojavi bez pravo razloga, zaboljeti iz čista mira<br>
'''nazor''' – na silu, jedva<br>
'''nedilja''' – nedjelja<br>
'''neja'''/'''nejma''' – nema<br>
'''ni mi je žao''' – nije mi žao<br>
'''nogara''' – nožica, noga od stola, ženska moga.<br>
 
==='''Nj'''===
'''njak''' – onako<br>
'''njeko'''/'''njeki'''/'''njaki'''/'''njeka''' – neko, neki, neka<br>
'''nješto''' – nešto<br>
 
==='''O'''===
'''obadati''' – reagirati na ujed obada ([[insekt]]), zagledati (zaljubiti) se u nešto ili nekoga<br>
'''obilježje''' – dar koji djevojka daje mladiću u zalog da ga neće prevariti i raskinuti zaruke<br>
'''obojak''' – pletena dokoljenica od gležnja do koljena<br>
'''očorapit'''/'''očarapljen'''/'''opičen''' – blesav, šašav<br>
'''oglockati''' – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti<br>
'''okopiliti''' – roditi dijete izvan bračne veze<br>
'''opaučiti''' – snžno udariti<br>
'''oplećak''' – bluza<br>
'''(o)putrenjaci''' – opanci ispleteni od tankih kaiša (remenova) kože<br>
'''ora''' – [[orah]]<br>
'''orma''' – konjska oprema<br>
'''orman''' – ormar<br>
'''ornalija''' – ukosnica<br>
'''oroz''' – pijetao<br>
'''ostal'''/'''astal''' – sto<br>
'''ošap'''/'''ošaf'''/'''hošaf''' – sušeno [[voće]], kompot od sušenog voća<br>
'''otarak''' – ručnik<br>
'''otim''' – time<br>
'''oto''' – to<br>
'''ožariti''' – opeći se koprivom<br>
'''očale''' – naočale<br>
'''otpiliti''' – otkačiti (otpisati) nekoga (uz pokret ruke preko trbuha)
'''otračiti''' – obaviti nešto<br>
 
==='''P'''===
'''(po)kljukuša''' – jednostavno jelo od rijetkog tijesta od brašna, vode i soli<br>
'''pajdašiti''' – prijeteljevati<br>
'''pajdovati''' – poseban proces u mljevenju brašna<br>
'''paklo''' – paketić, zamotuljak<br>
'''palija'''/'''pala''' – štap, toljaga<br>
'''paljetkovanje''' – poslije obranog žita slobodno skupljanje ostataka na svim njivama<br>
'''panjkati''' – klevetati, olajavati<br>
'''parica''' – vrsnica u godinama<br>
'''parokija''' – svećenička škola<br>
'''patrice''' – krunica<br>
'''pečenica''' – pečenje na ražnju<br>
'''pečenjak''' – mladi klip [[kukuruz]]a<br>
'''pesinav'''/'''peksin''' – prljav<br>
'''piljiti''' – buljiti u nešto<br>
'''pinđiriš'''/'''pinđur''' – prženo jelo spravljeno od luka, paprike, rajčice i patlidžana
'''plaćkat''' – pljačkati<br>
'''plajvaz''' – [[olovka]]<br>
'''planjka''' – fino obrađena daska<br>
'''plao'''/'''plaho''' – puno, jako<br>
'''plej''' – pleh, lim<br>
'''pleskati se''' – udarati se dlanovima po stražnjici i pokazivati je onome s kojim se svađaju (žene)<br>
'''pletara''' – veća boca opletena prućem ili plastikom<br>
'''pljevac''' – naprava za čupanje korova iz pšenice<br>
'''po''' – pola<br>
'''poasiti'''/'''pohasiti se''' – oholiti se, osiliti<br>
'''pobro''' – pobratim, prijatelj<br>
'''podmiriti se''' – kupiti potrebne namirnice<br>
'''podneski''' – podnevni<br>
'''podnimiti se''' – nasloniti glavu na dlan ruke naslonjene na lakat<br>
'''pofajn''' – polijepo<br>
'''pofala''' – pohvala<br>
'''pōla''' – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio kukuruz ili pšenica<br>
'''pōle''' – prvi polaznik na [[pravoslavlje|pravoslavni]] [[Božić]]<br>
'''poletuša''' – osoba koja ima sklonost raznositi vijesti (ugrabiti [[muštuluk]])<br>
'''pomada''' – svaka krema za lice<br>
'''ponediljak''' – ponedjeljak<br>
'''porađivati''' – pospremati kuću<br>
'''posvećenje''' – jelo koje se nosi na veliku subotu na posvećenje u crkvu<br>
'''povukodlačiti''' – pretvaranje zle duše u spodobu koja plaši ljude noću<br>
'''praćak'''/'''prakljača''' – pljosnata drvena naprava kojom se udaralo rublje pri pranju na [[potok]]u<br>
'''pregača''' – ukrašeni odjevni dio narodne nošnje, zaštitni odjevni predmet<br>
'''presličak''' – gornji dio preslice na koju se stavlja kudjelja<br>
'''prćija''' – miraz
'''priglavak''' – vrsta pletene čarape do gležnja<br>
'''prika''' – prijak/prijatelj, muški član obitelji povezanih udajom ili ženidbom<br>
'''prikipiti''' – jako se uzrujati<br>
'''priko''' – preko, prijeko<br>
'''prikobacit''' – preskočiti, prebaciti<br>
'''prikosaviše''' – više nego previše
'''prilaz''' – drveni prijelaz između dva dvorišta ili dvije ograđene parcele<br>
'''primenka''' – nadimak<br>
'''prinos''' – poklon u naturi prigodom svadbi ili daća<br>
'''pritereziti''' - prevagnuti<br>
'''privrat''' – nasilna uspostava nove vlasti<br>
'''privrata''' – palačinka<br>
'''prolopoviti''' – pokvariti se, postati (veći) lopov<br>
'''prošnja''' – prosidba<br>
'''prova'''/'''proja''' – [[hljeb]] od [[kukuruz]]nog brašna, [[proha]]<br>
'''prstenovanje''' – zaruke momka i djevojke<br>
'''pucavice''' – [[kukuruz]]ne kokice<br>
'''pūla'''/'''pūlica''' – [[dugme]]<br>
'''puljati''' – izbacivati vodu<br>
'''pusula''' – papirić sa napisanom nekom dozvolom ili porukom<br>
'''pušćani list''' – prastari primitivni način pismenog jednostranog razvoda braka (pravo muškarca<br>
'''pušćat'''/'''pusćat''' – pustiti<br>
 
==='''R'''===
'''radijon''' – [[radio]]<br>
'''rajsnegla''' – okrugla pribadača manje jačine (za papir i sl.)<br>
'''rama''' – ram, okvir<br>
'''ranka''' – prvo sezonsko voće, obično [[šljiva]]<br>
'''ranjenik''' – domaća životinja koje se hrani cijelu godinu za pravljenje zimnice<br>
'''rasad(a)''' – povrće i cvijeće za presađivanje, sadni materijal, presadnice
'''raspust''' – školski praznik<br>
'''raspušćenica'''/'''pušćenica''' – razvedena žena<br>
'''rast''' – hrast, hrastić<br>
'''razbiguz''' − poledica, klizavica<br>
'''razbiīt''' – razbijen<br>
'''razor''' – razdjelnik dva sloga oranice<br>
'''rena''' – rerna, pećnica, zatvoreni dio štednjaka<br>
'''riljati''' – kopati, raditi dugo i naporno<br>
'''rospija''' – zla [[žena]] sumnjivog morala, drolja; nemoralna osoba <br>
'''rosuljak''' – nedozreo plod, tek propupan cvijet<br>
'''ršum''' – galama, nered, vika<br>
'''rubina''' – košulja<br>
'''rudīca''' – materijal za pletenje čarapa, kapa, rukavica<br>
'''ruvo''' – ruho: namještaj, odjeća i druga roba udavače<br>
 
==='''S'''===
'''sād''' – sadnice povrća<br>
'''safun''' – sapun<br>
'''salauka'''/'''salaukovina''' – bura, oluja, nevrijeme, nepogoda<br>
'''sandžija''' - žiganje, probadanje u određenim dijelovima tijela<br>
'''santrač''' - drveni dio plota<br>
'''satljik''' - stara mjera za zapreminu (satljik rakije)<br>
'''satrica''' - svježe jelo od mladoga luka, sira i kajmaka<br>
'''saura''' – sova<br>
'''sećija''' – ležaj smješten uza zid i prikriven ćilimom ili ponjavom<br>
'''sepet''' - pletena korpa od drveta<br>
'''serbez''' - biti u miru, miran<br>
'''sic'''/'''cic''' – sjedalo na biciklu<br>
'''sićo''' – vrsta sitnijea [[grah]]a<br>
'''sikira''' - [[sjekira]]<br>
'''sinija''' - [[sofra]], niski sto na kojem se razvija pita i objeduje<br>
'''siroma''' - siromah<br>
'''sirutka''' – [[surutka]]<br>
'''sjàjna''' – bremenita ovca<br>
'''sjajna baga''' – svitac, svjetlac<br>
'''sjetovati''' - savjetovati<br>
'''skastiti''' – namjeravati nešto, odlučiti<br>
'''skemlija''' - mala prenosiva stolica<br>
'''(s)kliza''' – staza za skijanje, spust na snježnom ili ledenom nanosu<br>
'''skobiti se''' – susresti se<br>
'''smandrljati''' – skotrljati se, napraviti na brzinu bilo kako
'''smok'''/'''prismoka'''/'''topa''' – mliječni proizvodi, osobito kajmak i sir<br>
'''sofra''' – postavljeni (tradicijski) niski sto za jelo<br>
'''sojisati''' – činiti veliki pritisak da neko nešto učini<br>
'''solenica'''/'''solanik''' - zdjelica za so<br>
'''somot'''/'''samet''' – tkanina (samt ili baršun)<br>
'''spandžati se''' – združiti se s nekim (često) u nemoralu i kriminalu; početi ljubavnu vezu<br>
'''spjerine''' - ostaci od obroka spravljeni za životinje, napoj, splačine, spirine<br>
'''saura''' – sova<br>
'''sreda'''/'''srida''' – sredina<br>
'''stan''' - razboj, drvena naprava za tkanje<br>
'''starosvat''' - stari svat, uz kuma jedan od svjedoka na vjenčanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji<br>
'''starosvatica''' - supruga starog svata<br>
'''steona''' – izraz za bremenitu kravu<br>
'''stog''' – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stuba (stožine)<br>
'''stojser''' − veoma dubok snijeg
'''stora''' – zavjesa<br>
'''strnjak'''/'''strnjik''' – strnište, njiva poslije žetve strnih [[[žitarica]]<br>
'''struga''' – zagorjeli dio hrane, najčešće mlijeka; ulaz u tor za stoku ili u ograđenu njivu<br>
'''struka''' - nanizani dukati na platnenu ogrlicu<br>
'''sud''' – posuda<br>
'''suknuti''' - hitro pobjeći; slagati<br>
'''suknjara''' – donja ponjava<br>
'''sulinar'''/'''sulunar''' – metalna dimovodna cijev<br>
'''sumlja''' – sumnja<br>
'''suprasna''' – krmača koja ce se oprasitisaura – sova<br>
'''surlati''' – raditi sve po svojoj volji<br>
'''svaja''' - svastika, ženina sestra<br>
'''svedno''' – svejedno<br>
'''svezač''' – dio narodne nošnje<br>
'''svjetlica''' – munja<br>
 
==='''Š'''===
'''šarage''' – zadnji dio zaprežnih kola<br>
'''šargija''' – muzički instrument, tambura četiri žice<br>
'''šećerlama''' – vrsta dugačkog (obično šarenog) bombona<br>
'''šega''' – šala<br>
'''šejtan''' – vrag, đavo; vragolasta osoba<br>
'''šenica''' – [[pšenica]]<br>
'''šeper''' – pruće ili tanke drvene šipke<br>
'''šeset''' - šezdeset<br>
'''šićar''' – korist, dobitak
'''šifon''' – tanje pamučno (industrijsko) platno<br>
'''šifonjer''' – ormar za odsjeću<br>
'''šigicanje''' – raskalašno prekoketno, bučno ponašanje<br>
'''šiljoguz''' – osoba koja pri hodu uvrće "šiljatom" stražnjicom<br>
'''šiš''' – metalna alatka u kojoj se prži kafa na otvorenoj vatri; rašlje za nizanje ulovljene ribe<br>
'''šišulja''' – pšenica koja nema osje; suprotno: brkulja<br>
'''škatul(j)a''' – kutija (najčešće škatulja cigara – kutija cigareta)<br>
'''škipati''' – namigivati<br>
'''šklojo'''/'''šklopac''' – vrsta noža, čakija<br>
'''šlajbok'''/'''šlajbak'''/'''šlajpek''' – novčanik<br>
'''šlajer''' – mladin ukrasni veo na glavi na vjenčanju<br>
'''šlauf''' – gumeno crijevo, unutarnja guma točka<br>
'''šlifer''' – platnena navlaka za pokrivač<br>
'''šlinganje''' – posebna tehnika veza i izrada crteža na tkanini<br>
'''šliper'''/'''šljever''' – drvena greda, podloga za tračnice<br>
'''šljaga''' – vrsta kartaške igre, šamarčina<br>
'''šljoka'''/'''šljokica''' – sitni svjetlucavi ukrasi na odjeći<br>
'''šnala''' – ukosnica<br>
'''šoder'''/'''šodor''' – sitniji riječni kamen, šljunak<br>
'''šota''' – obliji dio jajeta<br>
'''špajz''' – ostava<br>
'''špice''' – košpice bundeve ili koštičavog voća<br>
'''špiljak''' − tanki okrugla kamena pločica
'''štagalj''' – štala, staja<br>
'''štemati''' – postepeno razbijati zid ili beton, posebnom alatkom<br>
'''štender''' – metalni stub za struju na kućama<br>
'''štran(j)ga''' – debelo uže - povodac za stoku ili u zaprezi<br>
'''štreka''' – [[željeznica|željeznička]] pruga, brava<br>
'''šušanj''' - suho lišće listopadnog drveća<br>
'''šuška''' – [[kukuruz]]ovina oko klipa<br>
'''šuškara''' - ležaj od šuške<br>
'''švaler''' – ljubavnik<br>
 
==='''T'''===
'''tabati''' – tući, batinati<br>
'''tabla''' – dio peći na kojoj se kuha<br>
'''tablić'''/'''tablanet''' – kartaška igra<br>
'''tal''' – miraz, nasljedstvo, ali i dogovor o podjeli plijena<br>
'''talašika''' – strugotina drveta nakon hoblanja; beznačajne stvari i osobe<br>
'''tanjurača'''/'''tanjirača''' – oruđa za usitnjavanje oranice<br>
'''tapanje''' – polagano i tiho hodanje<br>
'''taze''' – novo, svježe<br>
'''testa''' – cesta<br>
'''tevabija''' – rodbina<br>
'''tevsija''' – tepsija<br>
'''tišljer'''/'''tišler''' – [[stolar]]<br>
'''tkànica''' – šareni ženski pojas<br>
'''tociljanje''' – glačanje, kretanje
'''toič'''/'''otoič'''/'''otolič''' – malo prije<br>
'''tonja'''/'''tlja''' – vlaga, plamenjača<br>
'''torav''' – prljav<br>
tota – vrsta niske peradi lijepog perja<br>
'''tragače'''/'''civare''' – drvena nosila<br>
'''tralja''' – krpa za pranje podova<br>
'''trenica''' – pilenica (daska), ribež
'''trešnjo''' – sorta [[grah]]a
'''trganje''' – berba ljetine, osobito [[kukuruz]]a
'''trulja''' – tkane staze i ponjave<br>
'''tuberan''' – [[tuberkuloza|tuberkulozni]] bolesnik<br>
'''tude'''/'''tute''' – tu<br>
'''tufna''' – tačkica (na odjeći)<br>
'''tumbanje''' – grubo premještanje
'''tunja'''/'''tkunja''' – dunja<br>
'''tunjo''' – slabašni mlitavko
'''tupi''' – demagoški i dosadno "objašnjava"<br>
'''turiti''' – staviti, gurnuti<br>
'''tušiti'''/'''dušiti''' – gušiti<br>
 
==='''U'''===
'''učepiti'''/'''očepiti''' – stati nekom na nogu, uraditi nekom nešto grubo<br>
'''učkur''' – usukani gajtan, za vezanje gaća (umjesto gume)<br>
'''uferčiti''' – razumjeti, shvatiti nešto<br>
'''ufitiljiti''' – dotjerati se, smršaviti<br>
'''ujati'''/'''hujati''' – srditi se, postati vrlo ljutit i nesnošljivo neposlušan<br>
'''ujdurma''' – smicalica, podvala<br>
'''ukopnici''' – ljudi koji kopaju grob i ukopavaju rahmetliju/pokojnika<br>
'''ular''' – povodac za konje<br>
'''unter''' – podsuknja<br>
'''upušćati''' – upustiti nekog da radi sto hoće, zapustiti<br>
'''urija''' – pašnjak, livada, neiskorištavana ledina<br>
'''usćaviti'''/'''ušćaviti'''/'''ušćuti''' se – usmrdjeti se<br>
'''ušara''' – vrsta sove<br>
'''ušur''' – najamnina za izvršenu uslugu, najčešće u naturi<br>
'''utaban''' – utrven put<br>
'''utrniti''' – ugasiti (svjetlo)<br>
'''utrnjen''' – ugašen<br>
'''uzovnici''' – uzvanici<br>
'''užižiti''' - pokvariti se(grah), zaraziti žiškom<br>
 
==='''V'''===
'''vaki''' – ovakav
'''vala''' – doista, zaista
'''valov''' – drveno korito za hranjenje životinja<br>
'''valja''' – treba, mora, dobro<br>
'''vamo'''/'''vam''' – ovamo (aj vam – dođi ovamo)<br>
'''vangla'''/'''fangla''' – zidarski alat za uzimanje maltera<br>
'''vas''' – sav<br>
'''vašar'''/'''vašer''' – sajam, pazar, razbacane stvari<br>
'''verem''' – tuga, žalost, jadi<br>
'''veštet''' – radionica (stolarska, bravarska i sl.)<br>
'''viđati'''/'''viđeti''' – vidjeti<br>
'''vještura''' – vještica<br>
'''vode(k)''' – ovdje<br>
'''vrbak''' – vrbova šumica<br>
'''vrtiguz''' - vrckasta, koketna žena<br>
'''vuda''' − ovuda<br>
'''vude''' – ovdje<br>
 
==='''Z'''===
'''zabremzati''' – zakočiti<br>
'''zacuriti''' – zadjevojčiti se<br>
'''zaduva''' – zaduha, astma<br>
'''zafijariti'''/'''zafrljaciti''' – baciti nešto daleko, odoka<br>
'''zakjučer''' – prije tri dana<br>
'''zaksutra''' – za tri dana<br>
'''zauvar'''/'''zauhar''' – isplativo, korisno<br>
'''zejtin'''/'''zejtan''' – ulje<br>
'''zeljo''' – [[grah]] zelenkasto-žute boje<br>
'''zemička''' – okruglasto pecivo<br>
'''zerdalija'''/'''zerda''' – sorta [[šljiva|šljive]], džanarika<br>
'''zijan''' – šteta, gubitak<br>
'''zimnjake''' – voće koje dozrijeva u sezono jesen-zima<br>
'''zjalav''' – čovjek koji priča "zjale" - koješta, blesan<br>
'''zolufi'''/'''zulufi'''/'''solufi''' – produžena traka kose između lica i ušiju<br>
'''zube'''/'''zubača''' – drljača, naprava sa klinovima za sitnjenje i ravnanje oranice.<br>
'''zujara'''/'''zundara''' – [[muha]] koja oblijeće i zuji
 
==='''Ž'''===
'''žara''' – kopriva<br>
'''žemička'''/'''žemlja'''/'''žema''' – okruglo pecivo<br>
'''žemska'''/'''ženska''' – žena
'''ženskinje''' - ženske osobe<br>
'''žiga''' – komadić žara iz vatre<br>
'''žilje''' – biljne žile<br>
'''živika'''/'''živica''' – živa ograda, obično od trnja, grmlja ili ukrasnog šiblja<br>
'''živinče''' – životinja<br>
'''žmariti''' – previše pušiti<br>
'''žmurka'''/'''žmirka'''/'''žmira''' – igra skrivača<br>
'''žvalje'''/'''žvale''' – bolest uglova usta: metalna šipka za konjska usta, prilikom zauzdavanja; pogrdno: [[usta]].<br>
<ref>http://www.bazik.info/index.php/razglednica/iskaznica/kultura/rjecnik/102-najcesce-koristeni-lokalizmi-u-nasem-govoru.</ref>
 
==Reference==
{{reference}}
 
==Također pogledajte==
*[[Posvojenica]]
*[[Lingvistika]]
 
[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Etimologija]]