Razlika između verzija stranice "Akbar Veliki"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Akbar - Project Gutenberg eText 14134.jpg|desno|mini|240p|Akbar Veliki]]
'''Abu'l-Fath Jalal ud-din Muhammad Akbar''', poznatiji kao '''Akbar I''' i '''Akbar Veliki''' (15. oktobra 1542. - 27. oktobra 1605.) je bio [[Mogulski car]] od 1556. do svoje smrti. On je bio treći i jedan od najvećih vladara [[Mogulsko carstvo|dinastije Mughal]] u Indiji. Akbar je naslijedio svog oca [[Humayun, mogulski car|Humayuna]], sa regentom [[Bajram Khan|Bajram Khanom]], koji je pomogao mladom caru da proširi i konsoliduje Mogulsko carstvo u Indiji. Akbar je bio jaka ličnost i uspješan general. Postepeno je povećao Mogulsko carstvo po [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], proširivši ga do rijeke [[Godavari (rijeka)|Godavari]]. Međutim, njegova moć i utjecaj se protezala kroz cijelu zemlju zbog njegove vojne, političke, kulturne i ekonomske dominacije. Da bi se ujedinila ogromna Mogulska država, Akbar je uspostavio centralizirani sistem administracije širom carstva i usvojio politiku pomirenja vladara kroz brak i diplomatiju. U cilju očuvanja reda i mira u vjerski i kulturno različitim carstvom, on je usvojio politiku koja je dobila podršku od nemuslimana. Izbjegavajući plemenske veze i identitet islamske države, Akbar je nastojao da ujedini daleke zemlje svoga carstva kroz odanost, izraženu kroz [[perzijsko društvo|perzijsku kulturu]], tako da je car imao gotovo božanski status.
Mogulsko carstvo je razvilo jaku i stabilnu ekomomiju, što je dovelo do komercijalne ekspanzije i većeg patronata kulture. Akbar je sam promovirao umjetnost i kulturu. On je volio i književnost, pa je napravio i biblioteku sa više od 24.000 knjiga napisanih na [[sanskrit|sanskritu]], [[Hindski jezik|hindskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Grčki jezik|grčkom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]. U biblioteci su također radili mnogi naučnici, prevodioci, umjetnici, [[Kaligrafija|kaligrafi]], arhitekti i zanatlije. Također su stvoreni i sudovi u [[delhi|Delhiju]], [[Agra|Agri]], [[Fatehpur Sikri]] koji su postali centri umjetnosti, pisma i učenja. Perzijsko-islamska kultura je počela da se spaja i stapa sa autohtonim indijskim elementima, a posebno je nastala [[indo-perzijska kultura]] koja se odlikovala mogulskim stilom umjetnosti, slikarstva i arhitekture. U nadi da će donijeti vjersko jedinstv unutar carstva, Akbar je proglasio [[Din-i-llahi]], sinkretičku vjeru izvedenu iz islama, hinduizma, zoroastrizma i hrišćanstva. Jednostavan monoteistički kult je bio centriran na Akbara kao proroka, čime je privukao gnjev [[ulema]] i muslimana.
Akbarova vladavina je značajno uticala na tok indijske historije. Za vrijeme njegove vladavine, Mogulsko carstvo se utrostručilo u veličini i bogatstvu. On je stvorio moćan vojni sistem i pokrenuo efikasne političke i socijalne reforme. Ukidanjem [[jizya|sektaškog poreza]] za nemuslimane i imenovanjima na visoke civilne i vojne dužnosti, postao je prvi Mogulski vladar koji je zadobio povjerenje i odanost. Učestvovao je na raznim festivalima, shvativši da je stabilno carstvo zavisilo od saradnje i dobre volje njegovih podanika. Dakle, temelji za multikulturalno Mogulsko carstvo je postavljeno za vrijeme njegove vladavine. Akbara je naslijedio njegov sin [[Jahangir]].
== Rane godine ==
Poražen u borbama na [[Chausa|Chausi]] i [[Kannauj|Kannauju]] od 1539. do 1540. godine od strane snaga [[Sher Shah Suri|Sher Shah Surija]], Mogulski car [[Humayun]] je pobjegao prema zapadu do [[Sindh|Sindha]]. Tamo je upoznao i oženio tada 14-godišnju [[Hamida Banu Begum|Hamidu Banu Begum]], kćerkom šeika Ali Akbara Jamija, učitelja njegovog mlađeg brata [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]]. Jalal ud-din Muhammad Akbar je rođen u narednih godinu dana, 15. Oktobra 1542. Godine (4. [[Redžeb|Redžeba]] 949. H.G.) u tvrđavi Rajput Umerkot u Sindhu (današnjem Pakistanu), gdje su njegovi roditelji pronašli utočište kod lokalnog hinduističkog vladara Rana Prasada.
Tokom dužeg perioda Humayunova izgnanstva, Akbar je odrastao u Kabulu kod očevih stričeva [[Kamran Mirza|Kamrana Mirze]] i [[Askari Mirza|Askari Mirze]]. On je tu proveo svoju mladost učeći loviti, trčati i boriti se, postavši odvažan, hrabar i snažan ratnik koji nikada nije naučio čitati i pisati. Ovo, međutim, nije spriječavalo njegovu potragu za znanjem, jer je uvijek nalazio nekog ko bi mu čitao. U novembru 1551. godine, Akbar je oženio svoju [[Rodbina|prvu rodicu]] [[Ruqaiya Sultan Begum|Ruqaiyu Sultan Begum]] u Kabulu. Princeza Ruqaiya je bila jedina kćerka njegovog strica [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]] i bila je njegova prva i glavna supruga. Brak je bio dogovoren od strane Akbarovog oca i Ruqaiyinog strica, cara Humayuna, a svadba je održana nakon iznenadne smrti njegovog brata Hindal Mirze, koji je poginuo u borbi.
Nakon haosa koji je izazvao sin Sher Shaha Surija [[Islam Shah]], Humayun ponovo osvaja Delhi 1555. godine, tako što mu je saveznik postao pezijski šah [[Tahmasp I]]. Nakon nekoliko mjeseci, Humayun umire. Akbarov regent, [[Bajram Khan]], prikriva njegovu smrt, kako bi se pripremili za Akbarovo ustoličenje. Akbar je došao naslijedio Humayuna 14. februara 1556. godine, dok je u toku bio rat protiv [[Sikandar Shah Suri|Sikandar Shaha]] za Mogulsko prijestolje. U Kalanauru, u Pandžabu, 13-godišnji Akbar je ustoličen od strane Bajrama Khana na novosagrađeno prijestolje. On je bio proglašen Shahanshahom ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Kralj kraljeva). Bajram Khan je vladao u njegovo ime sve dok nije postao punoljetan.
== Također pogledajte ==
| |||