Razlika između verzija stranice "Statistika"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vrste hipoteza, psihološka i biomedicinska statistika
Red 8:
 
Statistika je neodvojiva od teorije vjerovatnoće, koja predstavlja skup matematičkih modela za opisivanje odnosa između ostvarenih događaja (ishoda) i mogućih događaja. Najvažniji koncept teorije vjerovatnoće koji ima široku primjenu u statistici je normalna raspodjela. Standardna normalna raspodjela ima aritmetičku sredinu M = 0 i standardnu devijaciju koja iznosi SD = 1. Udaljenost nekog rezultata (podatka) od aritmetičke sredine, u jedinicama standardne devijacije, predstavlja tzv. z-vrijednost. Ukoliko je z-vrijednost viša od nule, rezultat je pozicioniran iznad aritmetičke sredine. U suprotnom, kažemo da određeni rezultat pada ispod prosjeka.
 
Kako bi se primijenila neka od statističkih tehnika/procedura, potrebno je prvo postaviti adekvatnu hipotezu/e. Hipoteze mogu biti nulte (gdje se ne pretpostavlja razlika između dvije ili više grupa ispitanika ili se ne pretpostavlja da će korelacija između nekoliko varijabli biti statistički značajna). Također, postoje i afirmativne hipoteze, kojima se pretpostavlja neka statistički značajna razlika ili povezanost.
 
Primjeri za nulte hipoteze su:
* Nema statistički značajnih spolnih razlika u stavovima prema eutanaziji.
* Ne očekuje se statistički značajna korelacija između tjelesne mase i inteligencije.
Primjeri za afirmativne hipoteze su:
* Postoje statistički značajne dobne razlike u vremenu reakcije na prezentirane stimuluse.
* Postoji statistički značajna povezanost između alkoholizma i impotencije kod muškaraca.
 
== Statistika kao primijenjena nauka ==
Line 19 ⟶ 28:
* primijenjena statistika na području biomedicinskih znanosti (biostatistika)
* primijenjena statistika u području geoznanosti, odn. prostorna statistika ili [[geostatistika]]
* biomedicinska statistika (omjeri rizika, omjeri šansi, ROC krive, mjere asocijacije)
 
''Psihološka statistika'' je matematičko-metodološko ispitivanje i proučavanje individualnih razlika u: ličnosti, motivaciji, inteligenciji, stavovima, vrijednostima, interesovanjima, emocijama. Također, provjeravaju se korelacije između različitih varijabli, te doprinos skupa (seta) varijabli (poznatih pod nazivom <nowiki>''prediktori''</nowiki>) jednoj kriterijskoj variabli (koja je ishod, posljedica, odnosno neka mjera ponašanja ili mišljenja koja je bitna npr. u poslu, na fakultetu). Primjeri prediktora su: generalna inteligencija, motivacija i radne navike, a primjer kriterija je školski ili akademski uspjeh na kraju godine.
 
''Biomedicinska'' statistika je oblast koja obuhvata primjenu statistike u kliničkim medicinskim naukama, kao i u biologiji. Najčešća primjena u okviru ove oblasti je u eksperimentalnim istraživanjima, gdje se treba utvrditi djelovanje nekog lijeka ili terapije, na način da se uporede eksperimentalna i kontrolna grupa. Ako je razlika između njih statistički značajna, onda ta razlika zaista i postoji, a nije rezultat slučaja.
 
=== Logičke greške pri upotrebi statistike ===