Razlika između verzija stranice "Stjepan II Kotromanić"

== Vladavina ==

[[Datoteka:Stephen II of Bosnia.jpg|thumb|Novac bana Stjepana]]

Četrnaesti vijek predstavljao je novi period u daljnjem razvoju srednjovjekovne bosanske države. To je period kada Bosna ulazi u tokove [[balkan]]ske i [[Evropa|evropske]] [[politika|politike]] i hvata zalet za zapadnoevropskim državama. Ban Stjepan II Kotromanić (1322-1353) uvukao je Bosnu u tokove balkanske politike, u kojoj je nastupao kao aktivni sudionik. To je vrijeme kada na ugarsko prijestolje dolazi napuljska dinastija Anžuvinaca čiji vladari [[Karlo Robert]] i [[Ludovik I Veliki]], nastoje centralizovati vlast u svojim zemljama, [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. S druge strane, kao ugarski protivnik javlja se [[Venecija]] koja je držala dalmatinske gradove i njihovo zaleđe u svojim rukama. Svoju zonu uticaja uspjela je održati zahvaljujući hrvatskoj vlasteli kojom je diplomatskim putem, ali i oružjem, manipulisala. Tek je "Zadarski mir" [[1358]]. godine otklonio Veneciju iz dalmatinskih gradova. Na istoku, [[Srbija]] se našla u jeku borbe za prijestolje braće Milutina i Dragutina, koje je bosanski ban koristio za širenje bosanskog teritorija. Koristeći novonastalu situaciju, ban Stjepan II je u roku od nekoliko godina uspio proširiti svoje teritorije. Bosanska država je dobila Donje krajeve, [[Završje]] (oblast [[Duvanjsko polje|Duvanjskog]], [[Livanjsko polje|Livanjskog]] i [[Glamočko polje|Glamočkog polja]]), [[Usora|Usoru]], Soli i [[Hum]]. Godine [[1324]]. ban uzima titulu gospodina Usore i Soli, a [[1326]]. godine nakon borbe sa srpskom vlastelom Branivojevića ban svojoj tituli pridodaje i naslov "gospodara humskog". Osvajanjem Huma, dolina [[Neretva|Neretve]] i zemljište oko njenog ušća došle su u ruke bana, a Bosna je po prvi put izašla na obalu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i dobila jedan od najprometnijih trgovačkih puteva iz Primorja u unutrašnjost.