Razlika između izmjena na stranici "Veliki muftija"

Dodano 114 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka izmjene
m (Munja-x64 premjestio je stranicu Reisul-ulema na Reisu-l-ulema preko preusmjeravanja)
{{Čišćenje}}{{Wiki}}{{Preuređivanje}}
 
'''Reisu-l-ulema''' je titula vjerskog poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana porijeklom iz BiH koji su u dijaspori. TituluDužnost reisu-l-uleme su obavljali:
 
* [[Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]] ([[1882]]-[[1893]])
Pitanje unutrašnje duhovne organizacije muslimana na ovim prostorima nije se postavljalo sve do okupacije BiH od strane Austro-Ugarske [[1878]]. godine. Otomanska Imperija je bila uređena na principu islamskog hilafeta, koji je u Turskoj državi doživio neke značajne promjene.<ref>Muhamed Salkić, Štatut i ustavi islamske zajednice do 1945. godine, Takvim, strana 339, "El Kalem" Sarajevo 1998. godina</ref>
 
U osnovi [[Halifa|halifi]], u islamskoj državi, pripada državna i vjerska vlast. Međutim, u Otomanskoj Imperiji po prvi put u historiji islama dolazi do odvajanja države i vjere, i to putem uspostavljanja funkcije Šejhul Islama. U početku to nije bilo tako izraženo, ali je zasigurno "otvorilo vrata" daljnjoj podjeli koja se nastavila, ne samo u političkom, nego i u kulturnim, obrazovnim i drugim pravcima.
Turski sultani zadržavaju funkciju halife zajedno sa funkcijama državnosti i vojskovođe. Dok "Šejhul Islama" (starješina islama, učenjak islama, ili je možda najbolji naziv čuvar islama) ima pravo veta na sultanove odluke ukoliko su u suprotnosti sa Kur-anom i Hadisom (postupkom Poslanika a.s).<ref>Dr. Nisvet Šehić, Autonomni pokret Muslimana za vrijeme Austrougarske uprave u BiH, "Svjetlost" Sarajevo 1980. godine</ref>
 
3.a.s.- Alejhi Selam - u prevodu znači sa arapskog znači: “Neka je Allahov mir na njega (Poslanika Muhameda).
Prema islamskoj tradiciji Muslimani su dužni da nakon izgovaranja Poslanikova imena dodaju ovu frazu.
 
Sultan nije smio ili, možda, nije htio da obavi bilo kakvo djelovanje bez konzultiranjakonsultiranja Šejhul Islama, tek poslije toga pristupao izvršenju zadatka, naravno ako je Šejhul Islam dao svoj pristanak. Treba naglasiti da je zbog veličine tadašnje imperije veliki značaj imala institucija kadije, naročito u udaljenim područjima kao što je BiH, koja je, kako tvrdi Fadil Bukvić u djelu "Institucija imameta kroz istoriju", kod nas muslimana zadržana dugo vremena kao glavna. Tačnije, sve do uvođenja funkcije muftije, koja je posljedica ponovnog daljnjeg odvajanja vjere od države.<ref>Fadil Bukvić, "Institucija imameta kroz istoriju", glasnik br. 4, str. 361, Vrhovno Islamsko Starješinstvo u SFRJ, Sarajevo juli-august 1981. godine.</ref>
 
===Od 1878. do 1918. godine===
7. Mustafa Spahić, "Povijest Islama" - udžbenik za III i IV razred medrese, str. 404. Gazi Husrevbegova medresa i Rijaset Islamske zajednice BiH, Sarajevo 1995. godine.
 
U međuvremenu [[Beč]] je prikupio podatke o tome kako halife nema utejacuticaj nad muslimanima u drugim okupiranim Islamskim državama koje su doživjele sličnu sudbinu tadašnje BiH. Za to vrijeme sve od same okupacije Austro-Ugarske vlasti su vrhovnim prestavnikom Islamske zajednice u BiH smatrale Husein Nur ef. Hafizovića koji se u trenutku okupacije zatekao na položaju vrhovnog šerijetskog sudije u Sarajevu.
 
8. Isti izvor iz fustonefusnote 7 str. 405
 
U tom smislu Austro-Ugarske vlasti su spriječile dolazak novoimenovanog muftije u BiH.
Ef. Omerović se već pred okupacionom vladom dokazao kao "podesna ličnost" za taj položaj s obzirom da je obavio fetvu odmah nakon okupacije kojom je pozvao muslimane BiH da prihvate vojni zakon Austro-Ugarske okupacione uprave, tako da je carskim dekretom 17 oktobra 1882. godine Hilmi ef. Omerović postavljen za prvog Reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH. Pretpostavke o tome da Porota neće reagovati na ovo jer je ona ta koja je Omerovića ranije odredila za Bosanskog muftiju su se obistinile i Porota nikad nije protiv toga zvanično protestirala ali nije ni dala za ovo svoju suglasnost.
 
10. Mustafa Spahić op. Cit., tekst djelomičnodjelimično korišten.
 
Imenovanje prvog Reisu-l-uleme u oktobru 1882. godine i imenovanjem prve četvorice članova Ulema Medžlisa od strane cara uspostavljena je institucija Rijaseta kao jedinstven primjer takve institucije u islamskom svijetu i time je, u stvari, počela da se provodi u život Kalijeva uredba o ustrojstvu Islamske vjerske zajednice BiH. Prema toj uredbi pravo imenovanja reisu-l-uleme i ulema medžlisa pripalo je caru. Dok su ostali članovi bili birani od strane Zemaljske vlade u Sarajevu.
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
 
* http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju
[[Kategorija:Islam]]