Razlika između verzija stranice "Veliki muftija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Munja-x64 premjestio je stranicu Reisul-ulema na Reisu-l-ulema preko preusmjeravanja |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Čišćenje
'''Reisu-l-ulema''' je titula vjerskog poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana porijeklom iz BiH koji su u dijaspori.
* [[Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]] ([[1882]]-[[1893]])
Red 25:
Pitanje unutrašnje duhovne organizacije muslimana na ovim prostorima nije se postavljalo sve do okupacije BiH od strane Austro-Ugarske [[1878]]. godine. Otomanska Imperija je bila uređena na principu islamskog hilafeta, koji je u Turskoj državi doživio neke značajne promjene.<ref>Muhamed Salkić, Štatut i ustavi islamske zajednice do 1945. godine, Takvim, strana 339, "El Kalem" Sarajevo 1998. godina</ref>
U osnovi [[Halifa|halifi]], u islamskoj državi, pripada državna i vjerska vlast. Međutim, u Otomanskoj Imperiji po prvi put u historiji islama dolazi do odvajanja države i vjere, i to putem uspostavljanja funkcije Šejhul Islama. U početku to nije bilo tako izraženo, ali je zasigurno "otvorilo vrata" daljnjoj podjeli koja se nastavila, ne samo u političkom, nego i u kulturnim, obrazovnim i drugim pravcima.
Turski sultani zadržavaju funkciju halife zajedno sa funkcijama državnosti i vojskovođe. Dok "Šejhul Islama" (starješina islama, učenjak islama, ili je možda najbolji naziv čuvar islama) ima pravo veta na sultanove odluke ukoliko su u suprotnosti sa Kur-anom i Hadisom (postupkom Poslanika a.s).<ref>Dr. Nisvet Šehić, Autonomni pokret Muslimana za vrijeme Austrougarske uprave u BiH, "Svjetlost" Sarajevo 1980. godine</ref>
3.a.s.- Alejhi Selam - u prevodu znači sa arapskog znači: “Neka je Allahov mir na njega (Poslanika Muhameda).
Prema islamskoj tradiciji Muslimani su dužni da nakon izgovaranja Poslanikova imena dodaju ovu frazu.
Sultan nije smio ili, možda, nije htio da obavi bilo kakvo djelovanje bez
===Od 1878. do 1918. godine===
Red 51:
7. Mustafa Spahić, "Povijest Islama" - udžbenik za III i IV razred medrese, str. 404. Gazi Husrevbegova medresa i Rijaset Islamske zajednice BiH, Sarajevo 1995. godine.
U međuvremenu [[Beč]] je prikupio podatke o tome kako halife nema
8. Isti izvor iz
U tom smislu Austro-Ugarske vlasti su spriječile dolazak novoimenovanog muftije u BiH.
Red 62:
Ef. Omerović se već pred okupacionom vladom dokazao kao "podesna ličnost" za taj položaj s obzirom da je obavio fetvu odmah nakon okupacije kojom je pozvao muslimane BiH da prihvate vojni zakon Austro-Ugarske okupacione uprave, tako da je carskim dekretom 17 oktobra 1882. godine Hilmi ef. Omerović postavljen za prvog Reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH. Pretpostavke o tome da Porota neće reagovati na ovo jer je ona ta koja je Omerovića ranije odredila za Bosanskog muftiju su se obistinile i Porota nikad nije protiv toga zvanično protestirala ali nije ni dala za ovo svoju suglasnost.
10. Mustafa Spahić op. Cit., tekst
Imenovanje prvog Reisu-l-uleme u oktobru 1882. godine i imenovanjem prve četvorice članova Ulema Medžlisa od strane cara uspostavljena je institucija Rijaseta kao jedinstven primjer takve institucije u islamskom svijetu i time je, u stvari, počela da se provodi u život Kalijeva uredba o ustrojstvu Islamske vjerske zajednice BiH. Prema toj uredbi pravo imenovanja reisu-l-uleme i ulema medžlisa pripalo je caru. Dok su ostali članovi bili birani od strane Zemaljske vlade u Sarajevu.
Red 204:
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
* http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju
[[Kategorija:Islam]]
| |||