Sunitski islam: razlika između verzija

Uklonjena 2.863 bajta ,  prije 7 godina
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
m (tijekom -> tokom)
No edit summary
{{Islam}}
'''Sunitski islam''' je najveći [[ogranak]] [[islam]]a kojeg slijedi između 85% i 90% [[musliman]]a.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16047709| Brzi vodič: Suniti i Šiiti (eng)] '''BBC News'''. 6. decembar 2011. "Velika većina muslimana, procjenjuje se na između 85% i 90%, pripadaju sunitima." </ref> <ref>[http://books.google.co.uk/books?id=D5_N97bAiJ0C&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false| Sunitski islam: Oxford Bibliographies Online Research Guide (eng) ] "Sunitski islam je najveći ogranak u islamskom društvu bio i tokom cijele historije (85-90% od ukupnog broja muslimana)." </ref> Sunitski muslimani su ([[arapski jezik|arapski]]): أهل السنة والجماعة‎ (''fonetski'': ʾAhlu-s-Sunnati wa-l-Jamāʿah), "vjernici koji slijede [[sunnet]] [[Muhammed|poslanika Muhammeda]] i čine većinu [[ummet]]a." Kraće, najčešće se zovu '''sunitskim muslimanima''', '''sunitima''' ili '''sunijama'''.
 
==Historija==
Sunitski islam se najčešće navodi kao ortodoksni oblik islama.<ref>[http://www.answers.com/topic/sunni| Galeova enciklopedija Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (eng)] "Najveći ogranak islama, nekada označen kao 'ortodoksni islam'..." </ref> Riječ ''sunit'' vodi porijeklo od riječi ''[[sunnet]]'' ([[arapski jezik|arapski]]: سنة‎) koje označava sve ono što je govorio i radio [[Muhammed|poslanik Muhammed]], a što je potvrđeno u [[hadis]]ima.
 
Suniti metodologiju crpe iz Svete Knjige [[Kur'an]]a i [[hadis]]a sadržanih u [[Al-Kutub al-Sittah]]u. Zakoni se također donose prema ova dva osnovna izvora s dodatkom metoda pravnog obrazloženja ([[kijas]]a) i koncenzusa učenjaka ([[idžma]]). Postoji više mišljenja učenjaka po pitanju svih segmenata izučavanja vjere te su ona vremenom svrstana u jedan od četiri glavna [[mezheb]]a ili se odgovori na pitanja traže u Islamskom Zakonu ([[idžtihad]]). Suniti vjeruju da su učenja sve četiri škole ispravna i da se ne razlikuju u temeljnim [[Imanski šarti|uvjerenjima]] i [[Islamski šarti|praktikovanju]] [[islam]]a, već u različitim shvatanjima [[fikh]]a od strane imama, osnivača mezheba, te njihovih učenika.
 
==Historija==
 
Nakon smrti [[Muhammed|poslanika Muhammeda]], muslimani prihvataju [[Ebu-Bekr]]a za svog prvog [[halifa|halifu]] (vođu). Tek kasnije pojavom [[šiitski islam|šiizma]] oni muslimani koji su smatrali Ebu-Bekra svojim prvim vođom postaju suniti.
 
Suniti vrijeme vladavine prve četvorice halifa zovu ''[[pravedne halife|vladavinom pravednih halifa]]''. Prvi je bio [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekr ''Siddik'']], poslije kojeg su vladali [[Omer ibn el-Hattab]], [[Osman ibn Affan]] i [[Alija ibn Ebu-Talib]], svi sa titulom ''pravedni''.<ref> Tore Kjeilen. [http://lexicorient.com/e.o/ali.htm| Lexic Orient.com] '''Lexic Orient.com'''. 6. maj 2011. </ref>
 
Kasnije [[hilafet|islamskim hilafetom]] su vladale dinastije [[Emevije|Emevija]], [[Abasidi|Abasida]] i [[Osmanlije|Osmanlija]] ali su i u kratkim razdobljima prava na halifat polagale i rivalske dinastije iz Španije, Sjeverne Afrike i Egipta. [[Mustafa Kemal Ataturk]] je 1924. godine službeno ukinuo islamski halifat i osnovao [[Turska|Republiku Tursku]], sa [[sekularizam|sekularnim]] unutarnjim uređenjem. [[Osmansko carstvo]] se smatra posljednim velikim islamskim halifatom.
 
==Ashabi==
Anonimni korisnik