Razlika između verzija stranice "Nukleinske kiseline"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)
mNo edit summary
Red 1:
'''Nukleinske kiseline''' su složene organske [[makromolekule]] koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], odnosno monomera. Svaki nukleotid se sastoji od tri komponente:
*[[azotnadušična baza]],
*[[pentoza]] (petougljični šećer) i
*[[fosfat|fosfatna grupa]] – ostatak [[fosforna kiselina|fosforne kiseline]], nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref>
 
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku.
 
Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su:
*dezoksiribonukleinska [[DNK]]- sadrži petougljični šećer [[deoksiribozadezoksiriboza|deoksiribozudezoksiribozu]], nosilac je genetičke informacije u [[jedro (biologija)|jedru]] i reproducibilnim citoplazmatskim strukturama, može da sadrži i do 250 miliona nukleotidnih parova <ref name="Alberts B. 2008">Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P. (2008): Molecular Biology of the Cell, Garland Science, Taylor & Francis Group NY, USA</ref>; i
*ribonukleinska [[RNK]] kiselina - sadrži petougljični šećer [[riboza|ribozu]]; učestvuje u [[transkripcija (biologija)|transkripciji]] i [[translacija|translaciji]] genetičke informacije tokom sinteze [[bjelančevine|proteina]]; ne sadrži više od nekoliko hiljada nukleotida <ref name="Alberts B. 2008"/>. Prema specifičnosti svoje funkcije razlikujemo slijedeće tipov RNK molekula:
** [[iRNK]] (eng. mRNA, ''glasnička RNK'') – učestvuje u transkripciji genetičkog koda u jedru, prolaskom kroz jedrovu membranu u [[citoplazma|citoplazmi]] učestvuje u procesu [[translacija|translacije]];