Razlika između verzija stranice "Zemnoalkalni metali"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sve će jednog dana doći na red aBd
Red 1:
'''Zemnoalkalni metali''' su elementi IIA grupe [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]]: [[berilijumberilij]], [[magnezijummagnezij]], [[kalcijumkalcij]], [[stroncijumstroncij]], [[barijumbarij]] i [[radijumradij]]. <ref>Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry, John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4</ref>
 
== Zastupljenost ==
 
Zemnoalkalni metali u prirodi nikada ne dolaze u elementarnom stanju. Uvijek dolaze kao spojevi, u otopljenom stanju ili u [[minerali]]ma. Najzastupljeniji su [[kalcijumkalcij]] i [[magnezijummagnezij]]. MagnezijumMagnezij je zastupljen u morskoj vodi kao kation Mg<sup>2+</sup>. Zemnoalkalni metali su zastupljeni u [[zemlja|Zemljinoj]] kori kao [[krečnjak]] (kalcijum -karbonat CaCO<sub>3</sub>) i [[dolomit]] (smjesa kalcijumkalcij i magnezijummagnezij karbonata). Važan [[mineral]] kalcijumakalcija je [[gips]] CaSO<sub>4</sub>·2H<sub>2</sub>O. BerilijumBerilij je zastupljen kao mineral [[beril]] Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>(SiO<sub>3</sub>)<sub>6</sub>. [[Kristal]]i berila se nazivaju [[smaragd]] i [[akvamarin]].
 
== Fizičke osobine ==
Zemnoalkalni metali imaju više [[Talište|tačke topljenja]], veću [[Gustoća|gustoću]] i [[tvrdoća|tvrdoću]] u odnosu na [[Alkalni metali|alkalne metale]]. [[Elektronska konfiguracija]] najvišeg nivoa zemnoalkalnih metala je ''n''s<sup>2</sup>. Elektroni u zadnjem energetskom nivou lahko napuštaju atom i kreću se unutar metalne rešetke. [[Energija ionizacije]] zemnoalkalnih metala je niska, ali je nešto viša nego kod [[alkalni metali|alkalnih metala]]. Zbog toga se zemnoalkalni metali teže [[redoks reakcija|oksidiraju]] nego alkalni metali. Srebrnaste su boje, dobro provode toplotu i [[elektricitet]].
 
== Hemijske osobine ==
Zemnoalkalni metali se lahko [[Oksidacija|oksidiraju]]. U spojevima dolaze u [[oksidacijsko stanje|oksidacionom stanju]] +2. Spojevi [[kalcijumkalcij]]a, [[stroncijumstroncij]]a i [[barijumbarij]]a imaju karakteristike [[ion]]skih spojeva. Spojevi [[berilijumberilij]]a su [[kovalentna veza|kovalentni]]. Spojevi berilijumaberilija sa [[halogeni elementi|halogenim]] elementima ne provode [[električna struja|električnu struju]] u rastaljenom stanju, što ukazuje na njihov kovalentni karakter. Halogenidi ostalih elemenata u grupi su tipični ionski spojevi. Svi [[baza (hemija)|hidroksidi]] zemnoalkalnih metala su slabo topljivi u vodi.
 
== Upotreba ==
[[Magnezijum Magnezij-oksid]] (MgO) se upotrebljava u proizvodnji papira i [[antacid]]a. [[Kalcijum Kalcij-sulfat]] dihidrat je poznat kao gips. Suspenzija [[barijum barij-sulfat]]a se upotrebljava prilikom [[Rendgensko zračenje|rentgenskog snimanja]] digestivnog trakta.
 
== Vanjski linkovi ==
Red 18:
 
== Reference ==
{{reference}}
<div style="font-size:90%"><references/></div>
 
{{PSEnav}}