Razlika između verzija stranice "Osječenica"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m clean up using AWB
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:osjecenica_panorama.jpg|mini|desno|250px|Planina Osječenica]]
'''Osječenica''' je planina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava iznad Kulen Vakufa. S njene zapadne strane se nalazi kanjon rijeke [[Una|Une]] a sa južne je pritoka [[Unac]]. Sa zapada i sjevera su kraška polja: Bjelajsko, Medeno, i Petrovačko. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma (uglavnom bukva i grab) i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska i gotovo kilometar duga visoravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju Kamen, sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Planina je bogata florom i faunom, a posebno je vrijedno istaći cvijet [[runolist]] koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara. Izvori vode su rijetki, sa petrovačke strane najbliži izvor je Gorana, a od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je Ajzer bunar. Susjedne planine su joj [[Klekovača]] (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i [[Grmeč]] (iza već spomenutih kraških polja u petrovačkoj kotlini).
 
Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine, Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom". Prva markacija je obavljena 1969. godine. Godine 1971. Mehmed Šehić spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkić.
Red 8:
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]
 
 
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]
{{Planine u BiH}}