Razlika između verzija stranice "Kozara"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up using AWB |
|||
Red 12:
}}
'''Kozara''' je [[planina]] u [[sjeverozapad|sjeverozapadnom]] dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="Kozara: vječito ponosna i legendarna planina">''Kozara: vječito ponosna i legendarna planina'', autor: Drago Todić, Srpske zemlje i svijet (geografski naučno-popularni časopis), Broj 27, štampa: Viluks d.o.o. u 3.000 primjeraka, izdavač: Geografsko društvo Republike Srpske, Banja Luka (2007), str. 5</ref>
Kozara se prostire u dužinu od 70 [[kilometar|km]] i širinu od 20 do 30 [[kilometar|km]].<ref name="Kozara: vječito ponosna i legendarna planina"/> Omeđena je [[rijeka]]ma [[Sava|Savom]] na [[sjever]]u, [[Vrbas]]om na [[istok]]u, [[Sana|Sanom]] na [[jug]]u, [[Una|Unom]] na [[zapad]]u i [[Gomjenica|Gomjenicom]].<ref name="Kozara: vječito ponosna i legendarna planina"/> Najviši [[Planinski vrh|vrh]] Kozare je [[Lisina (Kozara)|Lisina]] (978 [[Metar|m]] [[apsolutna visina|nmv.]]).<ref name="Kozara: vječito ponosna i legendarna planina"/> Kozara se proteže u pravcu [[sjeverozapad|sjeverozapad]]-[[jugoistok]] na području 7 [[općina]]: [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanska Gradiška]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]] i [[Prijedor]].<ref name="Kozara: vječito ponosna i legendarna planina"/>
Red 30:
Vertikalna stratifikacija biljnog sistema planine izgleda ovako: na pašnjake u plodnom [[Potkozarje|Potkozarju]] naslanja se sprat listopadnih šuma, uglavnom graba, bukve i hrasta, iznad njega crnogorične šume smreke, jele i bora, iz kojih izviruju kamene litice kozaračkih vrhova: Lisine, Kozaračkgo kamena, Zečjeg kamena, itd.
Horizontalni raspored šuma: na sjeveru dominiraju visoke jelove i [[bukva|bukove]] šume a u južnom dijelu su površine obrasle niskim šumama hrasta i kulturama četinara- [[crni bor]], [[bijeli bor|bijeli bor]] i [[smrijeka]] ([[smrča]]).
Kada bi se kod [[Laktaši|Laktaša]] u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]] ušlo u kozaračke šume, sedamdeset kilometara bi se moglo neprekidno prolaziti kroz šume, a nastavljajući dalje od hrvatske granice, i mnogo duže.
Kozara ima i veliki broj ljekovitog bilja: nana, kamilica, majčina dušica, zova, itd.
Red 45:
== Turizam, lov, planinarenje na Kozari ==
Prirodne ljepote Kozare i njeni raznoliki predjeli česta su odrednica mnogih [[Planinarenje|planinarskih]] i lovačkih društava iz okolnih gradova, [[Prijedor]]a, [[Kozarska Dubica|Kozarske Dubice]], [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Gradiška|Gradiške]].
Lov je na Kozari star koliko i čovjek. Na njoj se organizovano lovi od vremena osnivanja prvog [[Lovačko društvo|lovačkog društva]] 1906. godine. Na nižim nadmorskim visinama ima jarebice, prepelice i fazana. Kako se visina povećava tako se mijenja i sastav divljači u lovištu. Slede zec, lisica, srneća divljač, divlja svinja, divlja mačka, itd.
Red 59:
Kozara je pitoma planina. Nije visoka, ali su sve ostale njene dimenzije, i geografske i one druge, grandiozne. Na njoj, po [[Vitlovska|Vitlovskoj]] ima prašumskih prostora po kojima još nije kročila ljudska noga. Nije ova planina bezazlena, u njoj se lako može i lutati i zalutati, a da nije takva zar bi se po njoj tokom vijekova tražila zbježišta što su čuvala glave za sva naša sjećanja.
Ogromna prostranstva šuma, mnogobrojne kose, visovi, jarci i proplanci, izobilje divljači, ribe i jestivog bilja, ljekovito bilje, mnogo drveta, silni bivci, na hiljade izvora pitka vode, pružalo je dovoljno zaklona i sigurnosti u ovim vjetrovitim [[nacija|mnogonacionalnim]] i [[konfesija|mnogokonfesionalnim]], pa zato uvijek rizičnim, prostorima. Od prahistorije, preko historije novog vijeka, mnogobrojnih buna i pogroma, iz vremena Turaka, Austrougara i Njemaca, [[Petar Popović Pecija|Petra Popovića- Pecije]] i dr [[Mladen Stojanović|Mladena Stojanovića]]. Kozara je i jedna od tačaka u kojoj je izvojevana pobjeda u Dugom svjetskom ratu protiv Nijemaca i domaćih [[kvisling]]a na teritoriji tadašnjne [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ-e]] i [[SfRJ|SFRJ-e]]. U Kozari su se dizali ustanci i bune.
Na jednom od vrhova planine Kozare, na visu [[Mrakovica]], podignut je [[spomenik Revoluciji (Kozara)|monumentalni spomenik]] palim za slobodu u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], rad vajara [[Dušan Džamonja|Dušana Džamonje]], sa memorijalnim zidom na kome je upisano 9921 ime stradalih partizana i naroda.
Red 138:
* [http://www.tors.rs.sr/index.php?option=btg_firma&firmaid=90 Turistička organizacija Republike Srpske]
[[Kategorija:Kozara i Potkozarje]]
[[Kategorija:Grad Prijedor]]
| |||