Razlika između verzija stranice "Bjelašnica"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 31.176.212.157 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Palapa |
m clean up using AWB |
||
Red 53:
U sklopu [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste, a važan je i TV toranj, koji je u protekloj [[rat u Bosni i Hercegovini|agresiji na Bosnu i Hercegovinu]] srušen.
== Historija i stanovništvo ==
Na ovome platou ukliješteno je desetak planinskih [[selo|sela]] gdje je prije rata živjelo oko 2.500 stanovnika. Stanovništvo se bavi uglavnom [[zemljoradnja|zemljoradnjom]] i [[stočarstvo]]m. Do danas ovo područje nije ozbiljnije obrađeno kako arheološki tako ni historijski pa je teško preciznije govoriti o vremenu naseljavanja ovoga područja, porijeklu i strukturi stanovništva itd. Dodatne poteškoće usložnjavanja i činjenica da je literatura o ovim područjima veoma oskudna, te i činjenica da se ovo područje uvijek geografski nalazilo na granici između onoga što se u prošlosti, a i danas zove Bosna i Hercegovina. Nerijetko za ovaj dio kažu da je ustvari ono „I“ između [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]]. To je uslovilo i činjenicu da je administrativno uvijek pripadalo najmanje dvjema organizacionim cjelinama, jedan dio Bosni drugi Hercegovini.
Red 59:
Dugo je vladalo uvjerenje da je područje bjelašničkih sela bilo ustvari bastion [[bogumili|bogumilstva]], područje gdje se ovo učenje najduže zadržalo. U naučnoj literaturi urbicirano je selo [[Milišići]] kao posljednje mjesto gdje su njegovi stanovnici u [[18. vijek]]u primili [[Islam]]{{Izvor}}.
Ipak ostaće naučna nepoznanica da li je predosmansko stanovništvo ovoga područja bilo bogumilsko koje se usljed progona [[katolička crkva|katoličke crkve]] sklonilo u ova planinska područja i zahvaljujući geografskoj izoliranosti i teškoj prohodnosti uspjelo zadržati sve do 18. vijeka.
Nije isključena opcija koja se u novije vrijeme sve češće zagovara da su u stvari pripadnici [[Crkva Bosanska|Crkve Bosanske]], dobri bošnjani, kako su sebe zvali, naseljavali ovo područje prije dolaska [[Osmanlijsko carstvo|osmanske vlasti]] u ove krajeve.
Ovdje treba spomenuti i treću hipotezu koju zagovara historičar [[Jusuf Mulić]] u svojim nedavno objavljenim monografijama [[Konjic]]a, a posebno u nedavno štampanim knjigama da su ovo područje nastanjivali [[Vlasi]] koji su tu stigli iz stare Hercegovine u sklopu općepoznate činjenice o njihovom nomadskom kretanju duž [[Balkan]]skog poluostrva od vremena kada su stigli zajedno sa rimskim legijama i tu ostali nakon propasti [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] u [[4. vijek]]u.
Ovo područje je bilo naseljeno još u predhistorijskom dobu. Iz toga perioda datira lokalitet [[Gradine]] utvrđenje blizu sela [[Umoljani]]. Tu su još lokaliteti Crkvina koji se nalaze nedaleko od rijeke Rakitnice na jednom brežuljku iznad srednjovjekovnog groblja. Ovi [[Iliri|Iliro]]-[[Rimljani]] su dolaskom [[Slaveni|Slavena]] u Bosnu postepeno slavizirani i potiskivani iz svojih starih naselja sa plodnih predjela u planinske krajeve.
Stanovništvo slaviziranih Iliro-romana se bavilo pretežno stočarstvom i kiridžijskim poslovima. Stupili su u vezu sa [[Dalmacija|dalmatinskim]] gradovima koji su trgovali sa slovenskom pozadinom. Robu su prevozili [[konj]]ima, [[mula]]ma i [[magarac|magarcima]]. To se zvalo [[karavanska trgovina]].
Red 71:
Među bjelašničkim selima nalaze se između ostalih i Donji i Gornji Kramari čije ime potiče od vlaških starješina karavana koje su zvali kramarima. Naselje Vlahinja koje je poznato na dva lokaliteta također svjedoči u prilog ovoj tvrdnji. Sve ovo pokazuje da je to područje bilo naseljeno vlasima i da je tuda vodio trgovački put prema Sarajevu.
Hipoteza da su ovo područje u predosmanskom periodu nastanjivali nomadi-vlasi-može biti najbliža historijskim činjenicama s obzirom na običaje, način odijevanja i druge elemente koje je zapamtila i naša generacija a koji su najsličniji, ponegdje i identični sa onima u [[Stara Hercegovina|Staroj Hercegovini]]. Također mnoga prezimena ovoga područja kao što su Bandići, Aljovići, Fajići doselila su se na ovo područje iz Hercegovine.
I na kraju i do danas su neki lokalitet sačuvali nazive koji bi mogli potvrditi ovu teoriju kao što su „vlahinja“ itd.
Red 77:
Od spomenika materijalne kulture koji bi eventualno mogli pomoći u rješavanju zagonetke porijekla i strukture stanovništva bjelašničkih sela predosmanskog perioda teško nam mogu od neke vitalne pomoći biti nadgrobni spomenici - [[stećci]] kojih na ovom području ima na nekoliko lokaliteta. Naime, ovi nadgrobni spomenici ne mogu se vezati ni sa [[patarenstvo]]m ni sa crkvom bosanskom, jer su ih dizali i pravoslavci i katolici, već sa običajima onovremenog naroda bilo koje vjeroispovijesti.
Već u prvom popisu vilajeta Hercegovina iz 1[[477]]. godine, znači petnaestak godina poslije pada Bosne pod Osmansku vlast, spominje se bjelašničko selo [[Tušila]] koje pripada timaru Zagorje sa stavke Grgura vojvode. Na tom timaru zabilježena je jedna kuća koju nastanjuje Radovan sin Miroslava. Od prihoda spominju je pšenica, zob, i nešto povrća sa veoma skomnim prihodom od 214 akči dok selo Drežica na primjer ima prihod od 1992 akče.
Deset godina kasnije u popisu iz [[1488]]. godine spominje se selo [[Umoljani]] kao timar Sinana Čelebija sina Abdusselama. Ovome popisu se javljaju muslimanska imena u prvoj generaciji kao na primjer Hamza sin Radina, Hamza sin Vukčina, Ahmed sin Tvrtka. Umoljani su imali 20 kuća i ukupni prihod od 1572 akče. Ovo nas navodi na zaključak da je [[Islam]] veoma rano došao do stanovnika ovih sela i da su nakon 20 godina počeli primati Islam.
Red 83:
U popisu iz [[1604]]. godine spominju se sla Umoljani, [[Lukomir]], Bobovica i Brda. I u ovome popisu određena se imanja vode na precima koji su bili nemuslimani, ali sada su posjednici svi muslimani njih 69 sa prihodom od 13.500 akči.
Ovim područjem prošao je i [[Evlija Čelebija]] polovinom 17. vijeka gdje spominje sela Tušila i Rakitnicu te još neke lokalitete koji danas nisu nastanjeni i za njih kaže da je to čudan zelenilom obrastao i naselje planinski kraj.
== Također pogledajte ==
Red 90:
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bhtimes.com/?p=130 Prirodne ljepote bjelasnice - 8 fotografija]
* [http://www.bhtimes.com/?p=67 Bjelasnica - Jesenje sarenilo - 12 fotografija]
{{commonscat|Bjelašnica}}
{{Planine u BiH}}
[[Kategorija:Bjelašnica| ]]
| |||