Razlika između verzija stranice "Kakanjska kultura"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Kakanjska kultura''' je kultura mlađeg kamenog doba ([[neolit]]) koja se razvila na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Centralna Bosna, područje sarajevske, visočke i zeničke kotline, od prahistorije pa dodanašnjih dana bilo je jedno od glavnh područja naseljavanja. Tome su pridonijeli prvenstveno sam geografski položaj, kao i dolina rijeke Bosne i njenih pritoka, koja je bila jedna od glavnih komunikacija za ovo područje.
== Zastupljenost ==
Zastupljena je ukupno do sada sa šest poznatih lokaliteta : [[Obre]] I (stratum III i IV ), [[Kakanj]] – Plandište, [[Arnautovići]], Okolište I, Papratnica – Zagrebnica i Tuk. Lokaliteti su smješteni uglavnom u dolini ili pritokama rijeke Bosne. Tri lokaliteta nalaze se u blizni samog Kaknja; Kakanj -Plandište ( eponimni lokalitet ), Obre I i Papratnica – Zagrebnice. Lokalitet Tuk kod [[Zavidovići|Zavidovića]] smješten je sjeverno od Kaknja, Arnautovići su udaljeni desetak kilometara prema jugu, dok se Okolište nalazi u blizini [[Visoko]]g.
Line 18 ⟶ 17:
[[Keramika]] kakanjske kulture može se podijeliti u tri faze paralelne sa razvojnim fazama ove kulture.
=== Rana faza / Kakanj I ili protokakanjska faza ===
Jedna od najvažnijih odlika ove faze jeste kontinuitet oblika i formi prenesenih iz starije Starčevo – impresso kulture. Karakterističan je prskani barbotin. Javlja se gruba keramika, kao imonohromna keramika bogata u oblicima. Svakako jedna od glavnih odlika koje kakanjske nalaze izdvaja u jednu posebnu neolitičku grupu jeste monhromna keramika i kakanjski ritoni . Riton je drevna posuda za čuvanje tekućina namijenjenih za obrede. Po ovim predmetima kakanjska kultura se uvrštava u širok krug neolitskog kompleksa koji je njegovao
=== Srednja faza / Kakanj II ==
U ovoj fazi javljaju autohtoni kakanjski oblici, te potpuno se prekida veza sa Starčevo – impresso kulturom ( nestaje barbotin ). Monohromna keramika još uvijek je nosilac keramografije ove kulture.Karakteristike koje se ističu kod ove keramike su upotreba zvonolikih nogu i oblik kakanjskog ritona s masivnim koničnim nogama
===
Potvrđena jedino na lokalitetu Arnautovići, gdje je pronađeno dosta fragmenata crnopolirane keramike koja je svojstvena butmirskoj kulturi. Izdvojene su određene varijante grube i finekeramike. Među grubom keramikom razlikujemo barbotinsku i običnu grubu keramiku, a u okviru fine keramike: monohromnu, crnoglačanui spiralnu keramiku.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Filozofski fakultet Sarajevo, 2012</ref>
|