Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Dubrovačka Republika"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Vraćena izmjena 2599690 korisnika C3r4 (razgovor)
mNo edit summary
Red 3:
[[Datoteka:Ragusa.png|300p|mini|Teritorija koju je obuhvaćala Dubrovačka republika prije 1808.]]
 
'''Dubrovačka Republikarepublika''' (ital. '''Repubblica di Ragusa''') bila je patricijska republika na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] i jedna od prvih samostalnih južnoslavenskih država. Po svom je uređenju bila [[republika]], prva takve vrste kod južnih Slavena gdje je vlast imala vlastela okupljena u [[Veliko vijeće|Velikom vijeću]]. Središte Dubrovačke Republikerepublike bio je grad [[Dubrovnik]] (slav. dub - hrast, dubrava = hrastova šuma), a zauzimala je područje današnje južne [[Hrvatska|Hrvatske]], obližnja ostrva i susjedne teritorije. U [[15. vijek]]u imala je oko 40.000 stanovnika.
 
=== Počeci grada ===
Red 11:
Iako je priznavao vlast Venecije, [[Dubrovnik]] je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao [[Malo vijeće|Malo]] i [[Veliko vijeće]], [[Senat]], te ostale organe gradske samouprave. Grad je [[1272]]. g. dobio [[statut]]. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]] u doba [[Kulin ban|Kulina bana]]. Svjedok dobrih odnosa je i kolonija dubrovačkih trgovaca koja je bila smještena u [[Podvisoki|Podvisokom]].
 
U vrijeme uspona [[Raška|Raške]] Dubrovačka Republikarepublika se uspješno branila od njenih napada. U [[13. vijek]]u vlast Dubrovnika raste na šire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako se [[Lastovo]] dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od [[1333]]. g. u sastavu Dubrovačke Republikerepublike je i [[Stonski rat]] sa [[Ston]]om. [[1345]]. g. i [[Mljet]] ulazi u sastav Republike.
 
[[Ston]] je imao veliko strateško značenje za [[Dubrovnik]], jer je tako mogao kontrolisati plovidbu oko ušća rijeke [[Neretva|Neretve]] i u [[Mljetski kanal|Mljetskom kanalu]]. Prostor od Stona do [[Zaton (Dubrovnik)|Zatona]], Dubrovačka Republikarepublika je osigurala kada je krajem [[14. vijek|14. vijek]]a od Bosne kupila [[Konavle]]. Tada su utvrđene granice Republike, koju od kraja 14. vijeka priznaju svi dubrovački susjedi.
 
[[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] [[1358]]. g. posjedi Venecije na našoj{{Izvor}} obali pripali su hrvatsko-ugarskoj državi, pa je Dubrovnik kao dio [[Dalmacija|Dalmacije]] došao pod vlast vladara. Dubrovnik je prihvatio kraljevo vrhovništvo ([[Ludovik I.]]) i plaćao danak od 500 [[dukat]]a, čime se osigurao i od nasrtaja Venecije.
Red 19:
Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i nezavisnost. [[Knez]]a biraju sami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I. [[1380]]. g. razvija se u samostalnu državu.
 
=== Procvat Dubrovačke Republikerepublike ===
 
U Dubrovačkoj Republicirepublici, koja je bila organizirana kao patricijska republika po uzoru na Mletke, vlast je imala vlastela sakupljena u [[Veliko vijeće|Velikom vijeću]]. U Veliko vijeće je ulazila punoljetna vlastela. Postojalo je i [[Malo vijeće]] od 11 članova koji su zajedno sa najistaknutijim pripadnicima Velikog vijeća činili [[Vijeće umoljenih]] od 45 članova. Knez se birao na mjesec dana. Dubrovnik nije imao stalnu vojsku iako je stalno ratovao zbog svog specifičnog položaja koji je bio interesna sfera jačih sila zbog kontrole plovidbe prema istoku i njegove jake posredničko trgovačke aktivnosti, time je postao težnja vladara iz zaleđa ili pomorski jakih sila kao što su Mletci. Postojali su stalni redari i straža, a ako je bilo potrebno, uzimao je plaćenike, a nadasve se oslanjao na svoju diplomaciju. U [[15. vijek|15. st.]] imao je oko 40.000 stanovnika.
 
Dubrovačka Republikarepublika doživljava svoj procvat u [[16. vijek|16. st.]], kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]], kojima plaćaju danak u novcu i robi. Istovremeno zadržavaju slobodu, nezavisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na [[Balkan]]u i uspješno razvijaju trgovinu sa Portom, ali i [[Italija|Italijom]] i [[Španija|Španijom]].
Trguje se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[Kuhinjska sol|solju]] i dr. U 16. st. Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]], sa oko 180 brodova. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Mediteran]]a i stizali sve do [[Engleska|Engleske]].
 
Temelj privrednog razvoja Dubrovačke Republikerepublike činili su [[pomorstvo]] i [[trgovina]] sa okolnim područjima (pogotovo srednjovjekovnom Bosnom), ali i [[zanat]]. U 15. st. organiziraju se prve radionice za proizvodnju [[sukno|sukna]], [[staklo|stakla]] i [[sapun]]a. U to vrijeme Dubrovnik je imao i prosvjetne, socijalne, komunalne i ekonomske ustanove. U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, u Dubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva. Osnivaju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se produbljuju socijalne razlike između [[pučanin|pučana]], pa se bogatiji izjednačuju s [[vlastela|vlastelom]]. Grad [[Dubrovnik]] se izgrađuje prihodima od zanatstvoa i trgovine.
 
U Dubrovniku je najviše na cijeni bila [[sloboda]], pružanje utočišta čime su izrazito ponosili, postoji i izreka "''čak i zec kad ga gone se sklanja u Dubrovnik''. Republika je imala svoju [[zastava|zastavu]], [[grb]] i [[vojska|vojsku]]. Uspostavila je razgranatu mrežu diplomatskih i trgovačkih predstavništava u mnogim [[Evropa|evropskim]] zemljama. Njihove interese na dvorovima evropskih vladara zastupaju [[poklisar]]i, dok [[konzulat]]i štite interese dubrovačkih pomoraca širom civiliziranog svijeta.
Red 34:
U drugoj polovini 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su u velikim geografskim otkrićima i revoluciji cijena koja obezvrjeđuje [[novac]]. Dubrovački [[banka]]ri manje ulažu u brodogradnju i zanatstvo, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih, engleskih i [[Holandija|holandskih]] pomoraca je sve veća.
 
=== Opadanje Dubrovačke Republikerepublike ===
Godine [[1667]]. Dubrovnik je uništio snažan [[zemljotres]], u kojem je stradao veliki broj Dubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.
 
Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republikerepublike. Naime, otkrićem [[Amerika|Amerike]] trgovački su se putevi premjestili na [[Atlantski okean|Atlantik]], izgradnja [[Split|splitske]] skele od strane Mlečana, te činjenica da više nisu imali monopol na trgovinu s Osmanlijama neki su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nezgoda koje su u to doba zadesile Dubrovnik.
 
Nakon viševijekovnog uspješnog balansiranja između dviju velesila u svom okruženju - Mletačke republike i Osmanskog carstva, opća evropska ofanziva protiv Osmanlija (poraz pod [[Beč]]om [[1683]]., kod [[Mohač]]a [[1687]].) odrazila se i na [[Dubrovnik]], jer su [[Mlečani]] iskoristili slabost Osmanlija i uzimanjem [[Trebinje|trebinjskog kotara]] posve odrezali Dubrovnik od Osmanskog carstva i bosanskog zaleđa, te grad doveli u vrlo tešku situaciju. Međutim, [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. morala se Venecija povući iz [[Popovo polje|Popova polja]] i vratiti ga u osmanlijske ruke, a tom je prilikom provedeno i prvo sistematsko razgraničenje Osmanlijskog carstva i Venecije u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Dubrovčani su se još jednom, ponajprije vještom diplomatijom, oslobodili opasnosti, da ih Venecija okruži i odvoji od zaleđa.
 
=== Pad Dubrovačke Republikerepublike ===
 
[[Mir u Požarevcu|Mirom u Požarevcu]] [[1718]]. napravljen je [[koridor]] između [[Neum]]a i [[Klek]]a, koji je ostao [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkih posjeda u Dalmaciji. Tokom ratovanja s Osmanlijama ([[1683]]-[[1699]].) Dubrovčani su se odlučili vratiti pod ugarsko-hrvatsku krunu i obnavljaju ugovor iz [[1358]]. godine. U [[18. vijek]]u ponovno jača dubrovačka ekonomija i Dubrovnik izgrađuje jaku mornaricu. Orijentaciju velikih evropskih pomorskih sila na [[Atlantski okean|Atlantik]] Dubrovnik koristi za tranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do [[Amerika|Amerike]].
Red 48:
U 18. vj. Dubrovnik ima više od 85 [[konzulat]]a. Najjači ekonomski faktor bilo je [[građanstvo]], jer se vlastela nakon potresa [[1667]]. godine prorijedila.
 
== Statut Dubrovačke Republikerepublike ==
 
Statut Dubrovačke republike je pisani zakon [[Dubrovnik]]a, kodificiran [[1272]]. U svojoj ranijoj historiji Dubrovčani su se služili običajnim pravom. Statutom su uredili sva dotadašnja pitanja kojima je uređivan život njihove zajednice. Dubrovčani su stvorili prosperitetnu državu zahvaljujući strogo propisanim pravilima kojih su se predstavnici komune, pa kasnije republike morali pridržavati. Zato su ti propisi postavljeni kao izraz najboljih rješenja koje je praksa davala. Poslije donošenja Statuta vršene su nadopune koje su imale snagu zakona. One su izdvajane i ukoričavane u posebne sveske i prema boji korica nazvane su Zelena knjiga (''Liber viridis'') i Žuta knjiga (''Liber croceus'').
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Dubrovačka_Republika"