Najveći procvat se događa u željeznom dobu (Glasinac IV i Glasinac V) iz kojega potječe većina gradina i grobova. U 8. vijeku p. n. e. počinje upotreba željeza u izradi oružja i tokom ovog razdoblja željezo sve više ulazi u život. U sljedećem, 7. vijeku, započinje veliki zamah domaće proizvodnje i željeznog oružja i bronzanog nakita te nastaje veliki broj varijanti oružja, nakita i insignijanakita sa karakteristikama specifičnim samo za autarijatsko područje tehničkimu tehničkom i umjetničko-stilskimstilskom smislu. Postoji činjenica da i pored raznovrsnosti pokretnog materijala, glasinačka kultura starijeg željeznog doba ipak pokazuje visoki stepen ujednačenosti, bar u svojim osnovama.
Pokretni materijal (nakit, oružje, oruđe, keramika i posuđe) starijeg željeznog doba pokazuje i jasan kontinuitet sa kasnim bronzanim dobom. Jedine dvije razlike pokretnog u materijala iz grobova starijeg željeznog doba u odnosu na grobne priloge iz prethodne faze bronzanog doba su znatno veća zastupljenost željeznog oružja i tipološka raznovrsnost nakita. U grobovima se nailazi na raznovrstan nakit, naročito bogat u ženskim, ali zastupljen i u muškim grobovima. U starijem željeznom dobu za izradu nakita se uglavnom koristi bronza, a mjestimično se nailazi i na kositar. Nakit od srebra je rijedak, a od zlata naročito. Nakit od ova dva plemenita metala postaje češći među nalazima tek sa intenziviranjem kontakata sa grčko-mediteranskim svijetom. I tek od početka 5. vijeka p.n.e. nailazi se na sve veći broj predmeta izrađenih od srebra i od zlata (posebno značajno nalazište u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]). [[Željezo]] se jedino zadržava u izradi pojedinih tipova fibula i to samo u ranim fazama, a i postupno se i ova rijetka upotreba željeza za izradu nakita gubi. [[Bronza]] se, pored svoje primarne upotrebe za izradu nakita, upotrebljava još i u izradi metalnih dijelova odjeće, konjske orme te sitnog oruđa i pribora svakodnevne upotrebe. Dok u načelu prilično izostaje upotreba željeza u izradi nakita, dotle se ono upotrebljava za proizvodnju ofanzivnog oružja (koplja, mačevi, ratne sjekire i noževi) i djelimično za izradu oruđa (sjekire i noževi). <ref> http://www.zemaljskimuzej.ba/arheologija/prahistorija.php Nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu</ref> U naoružanju bronza se koristi samo za izradu defanzivnog oružja (knemida i obloga štita). Defanzivno oružje (šljem, knemide, oklop i štit) nalazi se najčešće u bogatim ratničkim ili kneževskim grobovima. Pored nakita, oružja i oruđa, u tumulima se nailazi se i na znatno prisustvo fragmenata keramike.
