Razlika između verzija stranice "Pivara"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 10:
Hofbräu, Löwenbräu, Spaten.
Originalno pivo proizvedeno u [[München]]u odlikuje se dugom tradicijom, velikim iskustvom prilikom pravljenja piva i strogom pridržavanju "zahtjeva o bavarskoj čistoći" (njem. "Reinheitsgebot"). <ref> http://www.oktoberfest.de/en/article/About+the+Oktoberfest/About+the+Oktoberfest/Munich+breweries+on+the+Oktoberfest/1691/ </ref>
== Proizvodnja piva u Bosni i Hercegovini ==
Proizvodnja piva ima dugu tradiciju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutno postoji 6 pivara u BIH (u FBiH nalazi se pet pivara, a u RS jedna).
Banjalučka pivara i Bihaćka pivovara smještene su u sjeverozapanom dijelu BiH, u centralnom dijelu BiH je smještena Sarajevska pivara, u sjeveroistočnom dijelu nalazi se Pivara Tuzla, u [[Zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]] ([[Grude]]) je [[Grudska pivovara]], a u [[Južna Hercegovina|južnoj Hercegovini]] ([[Mostar]])
[[Hercegovačka pivovara]] - Heppro.
Tri pivare ([[Bihaćka pivovara]], Sarajevska pivara, Pivara Tuzla), osim piva kao glavnog proizvoda, proizvode i osvježavajuće napitke, prirodnu gaziranu i negaziranu vodu i [[Mineralna voda|mineralnu vodu]].
Pivarska industrija u BiH direktno zapošljava oko 1.400 radnika, a uglavnom uvoze osnovne sirovine za proizvodnju (slad i hmelj) iz inostranstva.
Trenutno se u BiH sa domaćim proizvedenim pivom pokriva oko 46% ukupne potrošnje piva, dok se ostatak (54%) pokriva sa uvezenim pivom.
<ref name="fmoit.gov.ba> http://www.fmoit.gov.ba/download/Proizvodnja_piva.pdf </ref>
== Proces proizvodnje piva ==
Proizvodnja piva je dugotrajan i složen tehnološki proces kojeg sačinjavaju:
* prijem i pripreme sirovina za proizvodnju piva
* proizvodnja hmeljne sladovine,
* alkoholno vrenje i zrenje piva,
* dorada piva,
* ambalažiranje piva,
* skladištenje gotovog proizvoda,
Te ostali korisni procesi.
=== Sirovine ===
Osnovne sirovine za proizvodnju piva su: slad, hmelj, voda i kvasac.
Dio ječmenog slada može se zamijeniti nezaslađenim sirovinama (kukuruzna krupica, [[riža]], ječam) ili gotovim [[Šećer|šećernim]] proizvodima i koncentrovanim sladovinskim sirupima.
Slad se dobija u sladarama preradom dvorednog pivarskog ječma.
U Bosni i Hercegovini nema postrojenja za sladovanje ječma, pa se slad uvozi, najčešće iz Hrvatske, Srbije, Slovačke, Češke i Njemačke. Kako u sebi može sadržavati čvrste nečistoće (komadići metala, kamenčići i sl.) prije upotrebe slada isti se odstranjuju odgovarajućim tehnikama.
Kukuruzna krupica se dobija mljevenjem [[kukuruz]]a i nabavlja se iz domaćih mlinova.
Hmelj se uvozi, najčešće iz Njemačke, Češke, Slovenije. U pivarstvu se koriste ženski
neoplođeni cvjetovi hmelja. Zbog zahtjeva za očuvanjem aromatičnih i gorkih supstanci, kao i
zbog potreba u toku cijele godine, hmelj se prerađuje i isporučuje u obliku peleta ili ekstrakta.
Kvasac se dobija razvojem čiste kulture u vlastitoj laboratoriji ili se kupuje u drugim
pivarama.
[[Voda]] se dobija ili iz vlastitih izvorišta ili iz gradske mreže i po fizičko-hemijskom sastavu i [[Mikrobiologija|mikrobiološkoj]] ispravnosti mora odgovarati zakonskim zahtjevima propisanim za vodu za piće. <ref name="fmoit.gov.ba> http://www.fmoit.gov.ba/download/Proizvodnja_piva.pdf </ref>
== Pivare u Bosni i Hercegovini ==
* [[Pivara Tuzla|Tuzlanska pivara]]
| |||